Da li su izbori izlaz iz političke krize?
Već pola godine u Srbiji traju masovni protesti. Bune se dominantno mladi, studenti i srednjoškolci.
Foto: 021.rs
Neposredan povod je nesreća na Železničkoj stanici u Novom Sadu, prilikom koje je, čekajući na prevoz, nastradalo šesnaest građana.
Narod je uzrok pada nastrešnice video kao posledicu loše urađene rekonstrukcije objekta.
Preplaćenost
Građane je posebno iritirala činjenica da su radovi preplaćeni, čak 16 miliona evra, mada je procena pokazivala da je njihova vrednost tek 3,5 miliona.
Ta preplaćenost je postala zasebna boljka, a vidljiva je i u izgradnji auto-puta za koji je američkoj firmi Behtel već isplaćeno preko dve milijarde dolara, a do kraja posla trebalo bi isplatiti još nekoliko stotina miliona, iako je vrednost radova neposredno pred početak procenjivana na 750 miliona evra.
Kasnije se protest proširio, upućen je niz zahteva čije je usvajanje uslov da se sa demonstracijama prestane. Mada vlast gradi privid kako prihvata pojedine zahteve, demonstranti ističu da još ništa ozbiljnije nije učinjeno.
I bunt se nastavlja, a bogami se i proširio celom Srbijom. Nije da se maršira samo u najvećim gradovima, nezadovoljstvo je do sada zahvatilo više od trista gradova, varošica i manjih mesta. Pešačilo se širom Srbije, dok su biciklisti točkove zavrteli do Strazbura i Evropskog parlamenta.
Okrnjena vlast
Stranke su se iz drugog plana priključile protestima, povremeno se pobuna širi i na manje segmente građanskih profesija: umetnike, veterinare, lekare...
Protesti su itekako okrnjili legitimnost vladavine naprednjaka i svakako uticali da dobar deo mase ranije sklone ovoj stranci i predsedniku Vučiću promeni mišljenje.
Opozicija je i dalje preslaba da deo nezadovoljnih potencijalnih birača privuče sebi, ali je broj pristalica SNS umanjen. Njihovi skupovi su slabo posećeni, to teško prikriva čak i gomila paradržavnih medija.
Uloga premijera Macuta
Predsednik Srbije je shvatio da gubi podršku i imenovanjem uglednog lekara i profesora Đure Macuta zapravo je pružio ruku drugoj strani. Uloga Macuta je veoma precizna: prvo da, sporazumom sa pobunjenim studentima i profesorima, nekako iznađe rešenje za okončanje školske godine i naredne godine mlade redovno vrati studentskim obavezama.
Tu, svakako, nije kraj onome što Vučić od njega očekuje. Treba proteste okončati u celosti i revitalizovati život u državi Srbiji. Voleo bi kada bi se sve završilo povlačenjem mladih u učionice i amfiteatre, ali Vučić zna da je rešenje iz neugodne situacije moguće jedino putem izbora.
To je u demokratskim zemljama način da se razreši napeta društvena situacija. Imenovanje Macuta za premijera je korak u pravcu ovakvog razrešenja napetosti.
Rektor Univerziteta u Beogradu je prihvatio sastanak sa tek izabranim premijerom. To bi mogao biti prvi i veoma značajan korak ka okončanju studentskog bunta, kao i predkorak ka izlasku iz društvene krize. Opozicija jeste slaba i u anketama javnog mnjenja dobija relativno malu podršku, ali primetno veću nego pre pola godine.
Čelnici opozicionih stranaka moraju znati da im niko neće na tacni doneti uspeh. Studentskim buntom značajno je smanjen broj glasača za SNS, sasvim mali deo se prelio drugim strankama. Za veći broj stranke moraju same da se izbore, to je njihova osnovna obaveza, tačnije smisao postojanja. Teško da će imati povoljnije prilike od aktuelne kada se masa svakim danom sve više udaljava od SNS.
Birački spiskovi i mediji
Kako bi trebalo da se u aktuelnoj situaciji ponašaju stranke? Jednostavno, treba prihvatiti činjenicu da su u demokratijama izbori jedini način proveravanja legitimiteta, time i mirnog dolaska na vlast.
Broj okupljenih građana 15. marta u Beogradu pokazuje da u narodu postoji značajan opozicioni potencijal, toliki da bi naprednjaci brzo izgubili vlast kada bi opozicija bila nešto jača. Postojeće stranke mogu da u kratkom roku primetno ojačaju, ali čini se da bi većina građana radije glasove poklonila političkoj formaciji iznikloj iz studentskog protesta. Ujedno, bila bi to i adekvatna politička artikulacija studentske pobune.
Dakle, opozicija bi trebalo da se sprema, ako je potrebno i da inicira parlamentarne izbore na svim nivoima. Prethodno, i to bi se moglo precizirati u razgovorima premijera Macuta i opozicionog bloka, insistirajući da se srede birački spiskovi i mediji obavežu na objektivnije predizborno informisanje.
Bio bi to kraj bunta primeren parlamentarnim demokratskim društvima, sve ostalo vodi daljim napetostima, potom i haosu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
5
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
4
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Piše Janis Varufakis: Recept za fašizam
20.02.2026.•
7
Zamislite da su fašisti, za koje smo verovali da smo ih polovinom 20. veka zauvek porazili, u nekom tajnom sefu, kao zaveštanje svojim duhovnim potomcima, ostavili recept kako da se fašizam ponovo učini velikim.
Piše Dimitrije Vojnov: Šta nam hapšenje u Crnoj Gori govori o SNS vlasti?
19.02.2026.•
8
Hapšenje Vesne Bratić može biti velika pouka za nas koji smo protiv Aleksandra Vučića.
Izbori u Mađarskoj: Orban protiv Mađara
17.02.2026.•
31
Manje od dva meseca preostalo je do 12. aprila i parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Ogled(anje): Godina pre dolaska naprednjaka na vlast
17.02.2026.•
9
Momčilo Bajagać je u stihu svoje pesme tvrdio kako "godine prolaze nervoznim korakom".
Ogled(anje): Kako se guši sloboda
10.02.2026.•
2
Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.
Uređivanje pravosuđa
06.02.2026.•
5
Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Komentari 16
Silver
Odavno
Još uvek je to siguran izlaz iz krize, poslušati, ispoštovati decu jer su u pravu, opravdano gnevni
Lala Novi Ssd
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar