
Srbija na auto-putu ka bankrotu
Samo tokom prvog kvartala razmena sa inostranstvom je u minusu od 2,71 milijardi evra.

Foto: 021.rs
Kako je "lideru Zapadnog Balkana" drastično otežan pristup finansijskom tržištu, država je u opasnosti da na "peglanje" platnog bilansa utroši trećinu deviznih rezervi.
Za samo dva meseca, sukob u Ukrajini i aktuelni svetski ekonomski rat snažno su se reflektovali na situaciju u Srbiji. Osnov je činjenica da je već desetak godina praktično ista ovdašnja vlast vodila ekonomsku politiku zasnovanu na dugom periodu izrazito jeftinog zaduživanja i privlačenju stranih firmi pretežno sa proizvodnim programima nižeg stepena finalizacije.
No, posledice rata su se kao pošast sručile i na sve evropske države i gotovo preko noći prilike su se promenile za 180 stepeni. Cena novcu ne samo da je počela ubrzano da raste, već je i sam izlazak na finansijsko tržište znatno otežan većem broju nedovoljno razvijenih, a poprilično zaduženih država. I Srbiji.
Istim ritmom
Već golemim nevoljama priključili su se slabosti Elektroprivrede Srbije i gasnog sistema, pa je tokom prvog kvartala u odnosu na isti period lane, uvoz u Srbiju povećan za 48,5 odsto, na 8,94 milijardi, dok je izvoz, uvećan za 28,5 odsto, dostigao 6,21 milijardu. Spoljnotrgovinski deficit od 2,71 milijardu evra je za 130 odsto viši nego u prošlogodišnjem prvom kvartalu, a pokrivenost uvoza je sa 80,4 spala na 69,6 odsto. Zahvaljujući deviznim doznakama naših gasterbajtera i prihodima od inostranih investicija, platni deficit je 1,59 milijardi naspram lanjskih 710 miliona evra.
Ukoliko bi se nastavilo u istom ritmu, platni deficit bi do kraja godine dostigao 6,3, naspram 2,85 milijardi, dok bi ukupan spoljnotrgovinski minus iznosio zastrašujućih jedanaest milijardi evra. Kako prihod od deviznih doznaka i stranih investicija nikada nije nadmašio 6,5 milijardi, vidi se da bi Srbiji trebalo najmanje 4,5 milijardi evra za pokrivanje obaveza. Naravno i još oko 1,6 milijardi po osnovu planiranog budžetskog deficita. To bi značilo dotanih 6,1 milijarde evra duga.
Kako pokriti minus
Međutim, nije baš toliko crno kao što izgleda na prvi pogled. Znatan deo platnog deficita nastao je velikim uvozom poslednjih meseci ekstra skupe struje i uvozom dodatnih količina gasa u vreme izrazito visokih cena. Kako će u predstojeća dva kvartala biti mnogo toplije, izvesno je da će potrošnja struje biti mnogo manja nego u prvom kvartalu, a posebno utrošak gasa. Stoga se očekuje da i devizni minus bude znatno niži nego u prva tri meseca. Optimističnije procene računaju sa oko tri milijarde evra godišnjeg platnog deficita nepokrivenih državnim deviznim prihodima.
Preostaje da se vanredna obaveza pokrije dodatnim zaduživanjem. Ali tu se otvara novi problem. Poslednjih meseci Srbija ne može ni da zanavi ranije podignute kredite, jednostavno finansijeri ne pokazuju interesovanje za srpske obveznice. Čak i kada uveća kamatu za dva procentna poena, ne može da zanavi ni trećinu ranije uzetog kredita, dok je još teže i skuplje podizati nove kredite. Pošto je FED počeo sa politikom uvećanja referenta kamatne stope, masa ulagača napušta evropsko i hita ka američkom finansijskom tržištu, pa je veliko pitanje hoće li Srbija u narednom periodu moći makar da zanavi stara zaduženja.
Postoji još mogućnost da se država zaduži direktno uzimajući kredit od onih koji imaju novca, što je uvek primetno skuplja varijanta. Ipak, i to je bolje nego da država počne da obaveze isplaćuje iz deviznih rezervi. Svakako bi bilo uputno da država rebalansom umanji buždetski deficit i tako ušteđeni novac upotrebi za peglanje platnog deficita.
Kilava javna preduzeća
Dobar deo visokog minusa potiče od slabog rada EPS-a u kome poslednjih četiri-pet sezona nije vođena razvojna politika, a posebno se grešilo u snabdevanju ugljem dve naše najveće termoelektrane, što je jesenas dovelo do nekoliko uzastopnih tehnoloških incidenata. Bitno je smanjena snaga obe energane u Obrenovcu, pa je maksimalna dnevna proizvodnja struje u Srbiji sa donedavnih 137 miliona kilovata dnevno opala na jedva 90 miliona. Kako zimskih meseci Srbija po pravilu troši više od 95 miliona, a neretko i više od 115 miliona kilovata vidljivo je da smo i te kako imali potrebe za uvozom. A struja na evropskom tržištu, ipak, nikada nije bila ni približno tako skupa kao što je bila zimus.
Nevolje sa sistemom gasovoda je u malom kapacitetu skadišta za gas u Banatskom Dvoru, izgrađenom u partnerstvu sa ruskim dobavljačem, tako da svaka strana može da lageruje oko 280 miliona kubika rezervi. Kako smo poslednjih godina naglo i podosta uvećali potrošnju, sa cirka 1,4 na 3,3 milijarde kubika, kapacitet skladišta, premeren davnašnjem nivou utroška, sada se pokazuje kao nedovoljan. Bez dovoljno rezervi u Dvoru, bili smo prinuđeni da pojedinih dana uvozimo i po četiri-pet miliona kubika gasa. A gas, kao i drugi energeti, nikada nije bio skuplji.
Vlada pogrešno ulagala
Pošto se očekuje da će potrošnja gasa u Srbiji brzo dostići 4,5 milijardi kubika, procene su da bi samo za optimalno zadovoljavanje domaćih kupaca trebalo da imamo skladišnih kapaciteta od 1,2 milijardi kubika. Nije, dakle, dovoljno da se samo proširi skladište u Dvoru, neophodno je da se čim pre nekadašnje ležište gasa u Itebeju, kapaciteta milijardu kubika, transformiše u skladište.
Mada je javnost sklona da za slab rad javnih preduzeća krivi rukovodeći tim, čini se da nije bio mali ni doprinos vlade. Umesto što se beskrajno razmahuje ulaganjem u auto-puteve, sada se pokazuje da je mnogo profitabilnije bilo ulaganje u gasno skladište i razvoj ugljenih otkrivki.
Kurs dinara
Narednih meseci nevolje će biti i sa izvozom. Evropske države, naši najveći kupci, usled rata u Ukrajini biće u teškoj situacije, mnoge će zahvatiti recesija. Svakako će redukovati uvoz, i od Srbije. Takođe, kako se predviđa nestašica hrane tokom naredne zime, moguće da će država Srbija ograničavati izvoz pre svega hrane i ratarskih useva, što može da umanji i srpski izvoz.
U svakom slučaju, previsoki spljnotrgovinski i platni deficiti sugerišu da je neophdno da država Srbija ekonomsku politiku prilagodi promenjenim uslovima na tržištu. Prošlo je vreme jeftinog i olakog zaduživanja, devize moramo više da nabavljamo izvozom, a manje kreditima. Novoj ekonomskoj orijentaciji treba prilagoditi i kurs dinara.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Baltik kao NATO jezero - rat sve bliži severu Evrope
27.06.2022.•
7
Blokada saobraćaja između Rusije i Kalinjingradske oblasti nije samo dodatno zaoštravanje situacije na Starom kontinentu, već i potez kojim se iščikava proširenje ratnih sukoba van Ukrajine.
Ostavite nas na moru i živeo paradajz
22.06.2022.•
12
Nisu te fejsbuk grupe, tvitovi i ceo internet često ništa drugo do tetka Ruža došla kod mama Slavice na kafu.
Putovanje Aleksandra Tišme: Nesposobnost da se živi sa susedom u miru
18.06.2022.•
1
U čast velikog pisca objavljujemo odlomak iz knjige Aleksandra Tišme "Drugde".
Ekskluzivno na 021.rs: Odlomak iz "Panonskog admirala" - "Dobro veče, moja Jugoslavijo"
17.06.2022.•
4
Emocionalni vodič kroz diskografiju Đorđa Balaševića "Panonski admiral" Ivana Ivačkovića objavljen je danas. Portal 021.rs vam ekskluzivno donosi jedno poglavlje iz novoobjavljene knjige.
Moj žuti karton je crveniji od tvog: Šefovi koji mrze porodilje
15.06.2022.•
22
"Ključ je već u bravi, na tebi je sada da li ćemo ga okrenuti", rečenica je kojom me je bivši poslodavac dočekao po povratku sa prvog porodiljskog.
Vlast lošom izbornom odlukom narušila tržište i oštetila mlinare
13.06.2022.•
3
Krajem prošle godine cena hrane, naročito pšenice, kukuruza i ulja, počela je ubrzano da raste do istorijskog maksimuma, pa se očekivalo da će se srpski seljaci, mlinari i izvoznici ovajditi.
Putovanje Aleksandra Tišme: Meridijani Srednje Evrope
11.06.2022.•
0
Nedavno je odlučeno da će ovogodišnji laureat nagrade "Aleksandar Tišma" biti David Albahari. U čast velikog pisca objavljujemo odlomak iz knjige Aleksandra Tišme "Drugde".
Strategija, komedija, farsa
10.06.2022.•
4
Ovih dana su pažnju javnosti privukli sukobi između ljudi iz najužeg rukovodstva vladajuće stranke – SNS-a.
U Dunavu smo do guše
08.06.2022.•
9
Nešto sam gledala kalendar međunarodnih praznika i stvarno sam se zabavila.
Piše Boris Dežulović: Haos u kafani "Kod Herodota"
06.06.2022.•
4
Ima različitih istorija. Neke su mrke i ozbiljne kao pečat – eno, recimo, nemačka ili poljska – a nekima, opet, samo zajebancija na umu.
Od Đida, preko Tita, do Skerlića
04.06.2022.•
0
Donosimo vam nastavak zapisa Desimir Tošića o Milovanu Đilasu, ali i Jovanu Skerliću, Titu...
Struka se oglasila
01.06.2022.•
15
Već tri godine ovaj moj petogodišnji Nikola po povratku iz vrtića prolazi sledeću proceduru:
Trojka za Vučića
31.05.2022.•
18
Dogovorivši novi aranžman o isporuci gasa Srbiji, predsednik Vučić je blizu rešenja krupnog problema iz svakodnevnog života. Ali ne samo to.
Šta će biti s Anom?
29.05.2022.•
30
Izgleda da je samo jedna stvar izvesna u političkom životu Srbije: drugi predsednički mandat Aleksandra Vučića treba da započne tokom iduće sedmice.
O poslu sve najgore
25.05.2022.•
26
Kada ste poslednji put sreli osobu koja je zaljubljena u posao koji radi? Koja se budi s tom ljubavlju i sa istom leže?
Piše Laslo Vegel: Kapitalizam se šunja na Trg slobode
21.05.2022.•
2
"I laž, i istina su bez posledica, budući da je nestala razlika između njih", piše Laslo Vegel i "Neoplanta ili Obećana zemlja".
INTERVJU Poverenik Marinović: Građani olako daju svoje podatke, institucije previše traže
18.05.2022.•
1
U ponedeljak, 16. maja počela je kampanja "Neka ostane lično", a tim povodom razgovarali smo sa Poverenikom za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milanom Marinovićem.
Novosadsko pravilo besne strane
18.05.2022.•
37
Sine, uvek budi dobar čovek: pomaži drugima, imaj razumevanja, ne osuđuj. Uvek budi pravičan, dosledan, drži se nekog reda. Skini šešir kad se pozdravljaš, osmehni se.
Komentari 53
Zvekete
Rupe na putu
Baki
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar