
Pet veoma loših posledica stresa
Mnogi stres smatraju isključivo lošom pojavom, ali stvari ipak nisu tako jednostavne budući da je stres prirodna, ali i vrlo dragocena telesna reakcija.

Foto: Pixabay
U situaciji koju ocenimo pretećom naše telo stavlja se u visok stepen pripravnosti.
"U našem mozgu se pokreće reakcija", kaže dr Ralf Sur, predsednik berlinske Fondacije za zdravstvenu pismenost, neprofitne organizacije čiji je cilj da omogući ljudima donošenje informisanih zdravstvenih odluka.
Signalni molekuli koji se nazivaju hormoni stresa, kao što su noradrenalin, adrenalin i kortizol, otpuštaju se u krvotok. Zalihe energije stavljaju se u pogon, a organizam postaje budniji i sposobniji da brže reaguje. Takvo stanje u sklopu kog organizam bira da se bori, beži ili parališe se, bilo je vitalno za naše praistorijske pretke kada bi se, na primer iznenada suočili sa zveri.
Danas je susret s divljim medvedom retko okidač stresa. U moderno doba to su drugi, svakodnevni stresori, kao što su porodični ili finansijski problemi, zahtevan šef, stalna stiska s vremenom ili preopterećenje u žustrom digitalno povezanom svetu.
Ti okidači uzrokuju hroničan stres i organizmu ostavljaju nedovoljnu priliku da se vrati u normalno, opušteno stanje, a time podstiču biohemijske procese koji mogu dovesti do bolesti.
"Međutim, studije nisu nedvosmisleno pokazale direktnu vezu između stresa i konkretnih bolesti", kaže Sur.
Ipak, razne su bolesti u korelaciji s hroničnim stresom, jer on potencijalno opterećuje naš imuni sistem i tako nas čini podložnijima infekcijama. Uz to, ljudi pod stresom često usvajaju nezdrave navike poput pušenja, nedovoljnog spavanja ili povećanog konzumiranja nezdrave hrane.
Kakav je uticaj stresa na određene telesne procese i sisteme?
1. Gastrointestinalni trakt
Stres može rezultirati smetnjama u varenju, čak i od hrane koju inače dobro podnosimo, a "to mnoge ljude čini sklonima dijareji", otkriva psihijatar i naučnik koji se bavi problemom stresa dr Mazda Adli, glavni lekar u berlinskoj klinici "Fliedner" i upravnik odeljenja za istraživanje afektivnih poremećaja u univerzitetskoj bolnici "Charité".
Hronični stres takođe može učiniti creva lenjim, smanjiti apetit, dovesti do žgaravice ili gore, do sindroma iritabilnog creva, navodi Adli.
2. Kardiovaskularni sistem
Akutni stres povećava broj otkucaja srca i krvni pritisak, a hronični može dovesti do zdravstvenih stanja kao što je hronično visoko krvni pritisak.
"Moguće su i srčane aritmije", upozorava Adli.
Hronični stres je i faktor srčanog i moždanog udara, a rizik se povećava nezdravim navikama kao što je pušenje.
3. Muskulatura
Stres može rezultirati napetošću mišića. Mišići vrata mogu postati zategnuti do mere da otežavaju pokretljivost vrata i glave, a pojavljuju se i bolovi u leđima. Sve to potencijalno dovodi do neravnomerne raspodele težine u mišićno-koštanom sistemu s bolnim posledicama poput lumbaga ili hernije intervertebralnog diska.
4. Metabolizam
Smatra se da je stres moguć uzrok metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visokog nivoa holesterola.
"Budući da se oseća ugroženim, telo pod stresom stavlja u pogon više zaliha energije, i šećera i masti. Istovremeno hormoni stresa podstiču otpornost na insulin, povećavajući nivo šećera u krvi", objašnjava Adli.
Štaviše, hormon stresa kortizol na telo deluje tako da ono neprestano obnavlja svoje zalihe šećera i masti, što može rezultirati time da na raspolaganje stavi više energije nego što mu je potrebno. Dodatni šećer i masnoće mogu doprineti gomilanju štetnog sala na stomaku, ograničiti protok krvi, opteretiti krvne sudove i podstaći metaboličke poremećaje.
5. Mentalno zdravlje
"Mozak, a time i psiha, vrlo je osetljiv na hronični stres", kaže Adli.
Stalno stanje budnosti dovodi do mentalnih bolesti, a "najpoznatija duševna komplikacija stresa je depresija", upozorava Adli.
Osim toga, pojačano otpuštanje kortizola u krvotok može imati i negativan efekat na koncentraciju, a stalni stres uzrokovati probleme s pamćenjem. Budući da je stres obično popraćen teskobom, on može i dugoročno podstaći teskobu i napade panike.
Dakle, ako mislite da ste pod hroničnim stresom, trebali bi nešto da promenite. Dobar početak je tokom dana uzimati redovne pauze za odmor. One bi trebalo da uključuju kratke vežbe usmerene na svesnost, kao što je fokus na disanje. Redovna fizička aktivnost takođe pomaže.
Za trajno oslobađanje od stresa važno je promeniti obrasce ponašanja i razmišljanja koji do njega dovode, a jedan od njih je i perfekcionizam. Korisni su negovanje prijateljstava i bavljenje hobijima.
"Svi ovi napori ne samo da pogoduju mentalnom opuštanju i pozitivnim emocijama, već i direktno utišavaju zvukove stalne biološke uzbune našeg tela", zaključuje Adli.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Fondacija Jedro: Potrebno još 350.000 dolara za lečenje dečaka od Dišenove mišićne distrofije
10.07.2025.•
0
Fondacija Jedro iz Beograda objavila je da je do danas prikupila 1,4 miliona dolara za lečenje četiri dečaka od Dišenove mišićne distrofije, a da je za lečenje petog potrebno još 350.000 dolara.
Patite od letnje nesanice? Ovo je trik kako je možete pobediti
07.07.2025.•
3
Tokom letnjih meseci, nesanica je veoma česta. Visoke temperature, vrućina i promene u dnevnoj rutini mnogima otežavaju san.
Naučnici otkrili način da uklone uzrok Daunovog sindroma
07.07.2025.•
0
Najsavremenija tehnologija za menjanje gena mogla bi da iskoreni Daunov sindrom, tvrde japanski naučnici.
"Pravilo dva prsta": Doktorka objašnjava kako je najbolje nanositi kremu za sunčanje
02.07.2025.•
3
Doktorka Mirjana Pavlović iz Gradskog zavoda za kožne i venerične bolesti izjavila je da se svake godine u Srbiji otkrije između 600 do 700 novih pacijenata obolelih od melanoma.
I oni koji pre nisu osećali mučninu tokom vožnje, to su osetili u električnim vozilima: Evo zašto
02.07.2025.•
3
Ako ste među onima koji osećaju mučninu prilikom vožnje u električnim automobilima, niste jedini.
Zašto lekove za smirenje ne treba piti na svoju ruku: Objašnjava klinički farmakolog
02.07.2025.•
0
Poslednjih godina u Srbiji se beleži značajan porast potrošnje lekova za smirenje i oni se sve češće uzimaju na svoju ruku, umesto da se potraži pomoć lekara.
Naučnici razvili test za identifikaciju žena sa povećanim rizikom od pobačaja
02.07.2025.•
0
Naučnici sa Univerziteta u Voriku i Univerzitetske bolnice Koventri i Vorikšir britanske Nacionalne zdravstvene službe razvili su test za identifikaciju žena sa povećanim rizikom od pobačaja.
Usamljenost može dovesti do fizičkih bolesti
30.06.2025.•
3
Svaka šesta osoba na svetu pati od usamljenosti.
Kako se prenosi streptokoka: Simptomi, lečenje i prevencija
29.06.2025.•
0
Streptokokna infekcija izaziva zabrinutost kod mnogih ljudi, posebno roditelja, jer se brzo širi i može izazvati ozbiljne komplikacije, ako se ne leči na vreme.
Više od petine Evropljana izloženo saobraćajnoj buci koja šteti zdravlju
28.06.2025.•
1
Više od 110 miliona ljudi u Evropi izloženo je štetnim nivoima saobraćajne buke koja je povezana sa desetinama hiljada prevremenih smrti, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).
SAD prestaju da finansiraju organizaciju koja se bavi vakcinacijom
28.06.2025.•
0
Američki ministar zdravlja Robert F. Kenedi Mlađi rekao je da će SAD prestati da pružaju podršku javno-privatnoj organizaciji Gavi, koja se bavi vakcinacijom, jer ona "ignoriše nauku".
Jod i celulit - ima li veze?
27.06.2025.•
0
Celulit se pojavljuje kod mnogih ljudi bez obzira na težinu.
Lekovi za mršavljenje napravili nove probleme: Više pacijenata umrlo od upale pankreasa
26.06.2025.•
6
Britansko regulatorno zdravstveno telo ispituje da li su zbog genetskih faktora neke osobe više izložene riziku od neželjenih efekata lekova za mršavljenje kao što su "mundžaro", "vegovi" i "ozempik".
Vrućine smanjile koncentraciju polena u vazduhu
26.06.2025.•
0
Ekstremno visoka temperatura ovih dana uticala je na smanjenje koncentracije polena u vazduhu, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine.
Piše dr Katarina Bajec: Šta treba da znate o kolagenu?
26.06.2025.•
0
Rasprave na temu učinkovitosti oralne suplementacije preparatima kolagena sežu do dve krajnosti.
Francuska Akademija medicine pozvala na vakcinaciju protiv korone
25.06.2025.•
1
Francuska Akademija medicine danas je pozvala na vakcinaciju protiv korona virusa ocenivši da nije vakcinisano dovoljno ljudi i da je tokom leta moguća epidemija.
Saveti iz "Batuta" šta treba jesti u letnjim mesecima
24.06.2025.•
4
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" preporučio je da građani u letnjim mesecima jedu hranu koja sadrži veći procenat vode, imaju lagane obroke i bave se fizičkom aktivnošću.
Sunčanica, toplotni udar i toplotna iscrpljenost: Koje su razlike i koja je prva pomoć?
24.06.2025.•
2
Ovih dana u Srbiji, prema prognozama meteorologa, temperature će biti znatno iznad proseka za ovaj period godine. U četvrtak će u Novom Sadu biti čak 39 stepeni.
Kilogram sala nije lako skinuti: Evo koliko je i koje aktivnosti potrebno za to
23.06.2025.•
6
Gubitak jednog kilograma masti možda zvuči kao jednostavan cilj, ali iza te brojke krije se ozbiljan trud i veliki kalorijski deficit.
Zaboravljena mahunarka koja snižava holesterol i pritisak i pomaže kod mršavljenja
22.06.2025.•
4
Bob je mahunarka koja je pomalo zaboravljena superhrana, a donosi mnogobrojne zdravstvene prednosti našem organizmu.
U Rusiji na dobrovoljcima testiraju vakcine protiv raka
22.06.2025.•
1
Rusija je započela kliničko ispitivanje nove onkolitičke vakcine "Enteromiks", u istraživanju je angažovano 48 dobrovoljaca, a do sada su zabeleženi minimalni toksični efekti nakon primene vakcine.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar