![Koje vrste stresa su najopasnije po zdravlje? Koje vrste stresa su najopasnije po zdravlje?](/images/8ca043d1a76406e04da06c5919ac20b2/300x175_posao_stres_pixabay.jpg)
Pet veoma loših posledica stresa
Mnogi stres smatraju isključivo lošom pojavom, ali stvari ipak nisu tako jednostavne budući da je stres prirodna, ali i vrlo dragocena telesna reakcija.
![Pet veoma loših posledica stresa Pet veoma loših posledica stresa](https://www.021.rs//images/814d468c0a0ca67e111b8dfe84638be7/Stres_pixabay.jpg)
Foto: Pixabay
U situaciji koju ocenimo pretećom naše telo stavlja se u visok stepen pripravnosti.
"U našem mozgu se pokreće reakcija", kaže dr Ralf Sur, predsednik berlinske Fondacije za zdravstvenu pismenost, neprofitne organizacije čiji je cilj da omogući ljudima donošenje informisanih zdravstvenih odluka.
Signalni molekuli koji se nazivaju hormoni stresa, kao što su noradrenalin, adrenalin i kortizol, otpuštaju se u krvotok. Zalihe energije stavljaju se u pogon, a organizam postaje budniji i sposobniji da brže reaguje. Takvo stanje u sklopu kog organizam bira da se bori, beži ili parališe se, bilo je vitalno za naše praistorijske pretke kada bi se, na primer iznenada suočili sa zveri.
Danas je susret s divljim medvedom retko okidač stresa. U moderno doba to su drugi, svakodnevni stresori, kao što su porodični ili finansijski problemi, zahtevan šef, stalna stiska s vremenom ili preopterećenje u žustrom digitalno povezanom svetu.
Ti okidači uzrokuju hroničan stres i organizmu ostavljaju nedovoljnu priliku da se vrati u normalno, opušteno stanje, a time podstiču biohemijske procese koji mogu dovesti do bolesti.
"Međutim, studije nisu nedvosmisleno pokazale direktnu vezu između stresa i konkretnih bolesti", kaže Sur.
Ipak, razne su bolesti u korelaciji s hroničnim stresom, jer on potencijalno opterećuje naš imuni sistem i tako nas čini podložnijima infekcijama. Uz to, ljudi pod stresom često usvajaju nezdrave navike poput pušenja, nedovoljnog spavanja ili povećanog konzumiranja nezdrave hrane.
Kakav je uticaj stresa na određene telesne procese i sisteme?
1. Gastrointestinalni trakt
Stres može rezultirati smetnjama u varenju, čak i od hrane koju inače dobro podnosimo, a "to mnoge ljude čini sklonima dijareji", otkriva psihijatar i naučnik koji se bavi problemom stresa dr Mazda Adli, glavni lekar u berlinskoj klinici "Fliedner" i upravnik odeljenja za istraživanje afektivnih poremećaja u univerzitetskoj bolnici "Charité".
Hronični stres takođe može učiniti creva lenjim, smanjiti apetit, dovesti do žgaravice ili gore, do sindroma iritabilnog creva, navodi Adli.
2. Kardiovaskularni sistem
Akutni stres povećava broj otkucaja srca i krvni pritisak, a hronični može dovesti do zdravstvenih stanja kao što je hronično visoko krvni pritisak.
"Moguće su i srčane aritmije", upozorava Adli.
Hronični stres je i faktor srčanog i moždanog udara, a rizik se povećava nezdravim navikama kao što je pušenje.
3. Muskulatura
Stres može rezultirati napetošću mišića. Mišići vrata mogu postati zategnuti do mere da otežavaju pokretljivost vrata i glave, a pojavljuju se i bolovi u leđima. Sve to potencijalno dovodi do neravnomerne raspodele težine u mišićno-koštanom sistemu s bolnim posledicama poput lumbaga ili hernije intervertebralnog diska.
4. Metabolizam
Smatra se da je stres moguć uzrok metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visokog nivoa holesterola.
"Budući da se oseća ugroženim, telo pod stresom stavlja u pogon više zaliha energije, i šećera i masti. Istovremeno hormoni stresa podstiču otpornost na insulin, povećavajući nivo šećera u krvi", objašnjava Adli.
Štaviše, hormon stresa kortizol na telo deluje tako da ono neprestano obnavlja svoje zalihe šećera i masti, što može rezultirati time da na raspolaganje stavi više energije nego što mu je potrebno. Dodatni šećer i masnoće mogu doprineti gomilanju štetnog sala na stomaku, ograničiti protok krvi, opteretiti krvne sudove i podstaći metaboličke poremećaje.
5. Mentalno zdravlje
"Mozak, a time i psiha, vrlo je osetljiv na hronični stres", kaže Adli.
Stalno stanje budnosti dovodi do mentalnih bolesti, a "najpoznatija duševna komplikacija stresa je depresija", upozorava Adli.
Osim toga, pojačano otpuštanje kortizola u krvotok može imati i negativan efekat na koncentraciju, a stalni stres uzrokovati probleme s pamćenjem. Budući da je stres obično popraćen teskobom, on može i dugoročno podstaći teskobu i napade panike.
Dakle, ako mislite da ste pod hroničnim stresom, trebali bi nešto da promenite. Dobar početak je tokom dana uzimati redovne pauze za odmor. One bi trebalo da uključuju kratke vežbe usmerene na svesnost, kao što je fokus na disanje. Redovna fizička aktivnost takođe pomaže.
Za trajno oslobađanje od stresa važno je promeniti obrasce ponašanja i razmišljanja koji do njega dovode, a jedan od njih je i perfekcionizam. Korisni su negovanje prijateljstava i bavljenje hobijima.
"Svi ovi napori ne samo da pogoduju mentalnom opuštanju i pozitivnim emocijama, već i direktno utišavaju zvukove stalne biološke uzbune našeg tela", zaključuje Adli.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Rojters: Pentagon priznao da je širio propagandu protiv kineskih vakcina
26.07.2024.•
0
Američko ministarstvo odbrane priznalo je da je na Filipinima širilo propagandu usmerenu na osporavanje kineske vakcine "Sinovak" tokom pandemije koronavirusa, navedeno je u dokumentu od 25. juna.
Jedna bolest može da izazove promene glasa
26.07.2024.•
0
Na jačinu glasa, boju i jasnoću utiče mnogo toga - emocije, umor, alkohol. Naučnici su, međutim, nedavno otkrili da još jedan faktor može značajno da promeni govor, a to je dijabetes tipa 2.
Zašto je gazirana voda dobra?
26.07.2024.•
0
Prirodne gazirane mineralne vode imaju stabilan mineralni sastav i sadrže više otopljenih mineralnih supstanci od ostalih voda.
Studijom o vozačima i kondukterima utvrđen "prag predugog sedenja"
23.07.2024.•
1
Istraživači sugerišu da je 120 do 180 minuta sedenja prag predugog sedenja i upozoravaju da dugo sedenje može izazvati probleme sa srcem, ali i brojne druge zdravstvene probleme, javlja BBC.
Miševima produžili život za 25 odsto, izgledali mladoliko: Sada lek testiraju na ljudima
22.07.2024.•
0
Naučnici su miševima dali lek koji im je uspešno produžio životni vek za 25 odsto, a stručnjaci se nadaju da bi ista metoda mogla pomoći pri usporavanju starenja kod ljudi.
Koje voće je dobro za one koji imaju nisko gvožđe
20.07.2024.•
0
Jednostavno jedenje hrane bogate vitaminom C pre glavnog obrok je jedna od najboljih opcija.
Da li gazirana voda utiče na zdravlje zuba?
19.07.2024.•
0
Jedna od najvećih zabluda kada je reč o konzumaciji gazirane vode jeste da ona oštećuje zubnu gleđ i izaziva karijes.
Temperaturne promene na licu ukazuju na rizik od hroničnih bolesti
17.07.2024.•
0
Različite temperature određenih predela lica često ukazuju na postojanje rizika od mnogih hroničnih bolesti kao što su dijabetes ili visok krvni pritisak.
Urinarne infekcije: Šta je važno da znate
15.07.2024.•
0
Bol, peckanje, učestalo mokrenje, bakterije u urinu, samo su neki od simptoma i znakova urinarne infekcije kod žena.
Ministarstvo zdravlja: Preventivne preglede danas obavilo 16.000 građana
14.07.2024.•
3
Danas je u više od 160 zdravstvenih ustanova širom Srbije ukupno 15.917 građana obavilo preventivne preglede.
Analiza pokazala: Svi ispitani tamponi sadrže opasne nivoe teških metala
14.07.2024.•
2
Istraživači su prvi put merili koncentraciju različitih metala u tamponima i otkrili visok nivo nekoliko toksičnih tipova, uključujući i olovo, za koje nije poznat bezbedan nivo izloženosti.
Sve više ljudi zavisno od hrane, tu zavisnost prenose i na decu
14.07.2024.•
3
Nutricionistkinja Branka Mirković i fizička hemičarka Svetlana Stanišić saglasile su se da je zavisnost od hrane čest problem u današnje vreme i da ljudima nije lako da tu zavisnost osveste.
U Srbiji za dve decenije broj pušača smanjen na 27 odsto: "To nije dovoljno"
14.07.2024.•
8
U poslednjih 20 godina procenat pušača u Srbiji smanjen je na 27 odsto, izjavila je šefica kancelarije za prevenciju pušenja Instituta "Batut" Biljana Kilibarda, i navela da to smanjenje nije dovoljno
Povećan broj gojazne dece u Srbiji, samo trećina dece školskog uzrasta fizički aktivna
13.07.2024.•
5
Lekari Instituta "Dr Milan Jovanović Batut" upozoravaju da problemi sa povišenom telesnom težinom ili gojaznost sve više hvataju maha među decom u Srbiji.
Naučnici napravili test za rano otkrivanje demencije: Pogledajte 46 pitanja
13.07.2024.•
4
Rano otkrivanje demencije jedan je od fokusa naučnika u poslednje vreme, a najnoviji alat za kognitivni skrining je test od 46 pitanja.
Od početka godine prijavljen 181 oboleli od morbila
12.07.2024.•
0
Od početka godine, Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" prijavljen je 181 oboleli od morbila.
Doktorka o dezodoransima: Ne stavljajte ih svaki dan
12.07.2024.•
3
Prema istraživanju koje je proveo Perspireks, 63 odsto žena izjavilo je da im je znojenje najneugodniji problem s kojim se suočavaju, a upravo su dezodoransi ti koji rešavaju probleme znojenja.
Da li nam je vitamin D potreban i tokom letnjih meseci?
11.07.2024.•
0
Na pitanje da li nam je vitamin D potreban i tokom leta odgovara dr. sci med. Ivan Selaković.
Belgija zabranjuje izlaganje cigareta i drugih duvanskih proizvoda u prodavnicama
11.07.2024.•
1
U Belgiji od 1. aprila 2025. godine cigarete, klasične i elektronske, kao ni pribor za pravljenje cigareta više neće smeti da budu vidno izloženi u prodavnicima.
Od početka epidemije u Srbiji registrovan 181 slučaj malih boginja
10.07.2024.•
0
Od početka godine u Srbiji je registrovan ukupno 181 slučaj malih boginja - morbila, dok je u periodu od 1. do 7. jula registrovan 31 slučaj, saopštio je danas Institut za javno zdravlje Batut.
Umrla i druga osoba kojoj je presađen genetski modifikovan svinjski bubreg
10.07.2024.•
3
Liza Pizano, prva osoba koja je dobila mehaničku srčanu pumpu, kao i genetski modifikovan svinjski bubreg, umrla je u nedelju, prema njujorškoj Langone Health klinici.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar