Pet veoma loših posledica stresa
Mnogi stres smatraju isključivo lošom pojavom, ali stvari ipak nisu tako jednostavne budući da je stres prirodna, ali i vrlo dragocena telesna reakcija.
Foto: Pixabay
U situaciji koju ocenimo pretećom naše telo stavlja se u visok stepen pripravnosti.
"U našem mozgu se pokreće reakcija", kaže dr Ralf Sur, predsednik berlinske Fondacije za zdravstvenu pismenost, neprofitne organizacije čiji je cilj da omogući ljudima donošenje informisanih zdravstvenih odluka.
Signalni molekuli koji se nazivaju hormoni stresa, kao što su noradrenalin, adrenalin i kortizol, otpuštaju se u krvotok. Zalihe energije stavljaju se u pogon, a organizam postaje budniji i sposobniji da brže reaguje. Takvo stanje u sklopu kog organizam bira da se bori, beži ili parališe se, bilo je vitalno za naše praistorijske pretke kada bi se, na primer iznenada suočili sa zveri.
Danas je susret s divljim medvedom retko okidač stresa. U moderno doba to su drugi, svakodnevni stresori, kao što su porodični ili finansijski problemi, zahtevan šef, stalna stiska s vremenom ili preopterećenje u žustrom digitalno povezanom svetu.
Ti okidači uzrokuju hroničan stres i organizmu ostavljaju nedovoljnu priliku da se vrati u normalno, opušteno stanje, a time podstiču biohemijske procese koji mogu dovesti do bolesti.
"Međutim, studije nisu nedvosmisleno pokazale direktnu vezu između stresa i konkretnih bolesti", kaže Sur.
Ipak, razne su bolesti u korelaciji s hroničnim stresom, jer on potencijalno opterećuje naš imuni sistem i tako nas čini podložnijima infekcijama. Uz to, ljudi pod stresom često usvajaju nezdrave navike poput pušenja, nedovoljnog spavanja ili povećanog konzumiranja nezdrave hrane.
Kakav je uticaj stresa na određene telesne procese i sisteme?
1. Gastrointestinalni trakt
Stres može rezultirati smetnjama u varenju, čak i od hrane koju inače dobro podnosimo, a "to mnoge ljude čini sklonima dijareji", otkriva psihijatar i naučnik koji se bavi problemom stresa dr Mazda Adli, glavni lekar u berlinskoj klinici "Fliedner" i upravnik odeljenja za istraživanje afektivnih poremećaja u univerzitetskoj bolnici "Charité".
Hronični stres takođe može učiniti creva lenjim, smanjiti apetit, dovesti do žgaravice ili gore, do sindroma iritabilnog creva, navodi Adli.
2. Kardiovaskularni sistem
Akutni stres povećava broj otkucaja srca i krvni pritisak, a hronični može dovesti do zdravstvenih stanja kao što je hronično visoko krvni pritisak.
"Moguće su i srčane aritmije", upozorava Adli.
Hronični stres je i faktor srčanog i moždanog udara, a rizik se povećava nezdravim navikama kao što je pušenje.
3. Muskulatura
Stres može rezultirati napetošću mišića. Mišići vrata mogu postati zategnuti do mere da otežavaju pokretljivost vrata i glave, a pojavljuju se i bolovi u leđima. Sve to potencijalno dovodi do neravnomerne raspodele težine u mišićno-koštanom sistemu s bolnim posledicama poput lumbaga ili hernije intervertebralnog diska.
4. Metabolizam
Smatra se da je stres moguć uzrok metaboličkih poremećaja poput dijabetesa tipa 2 i visokog nivoa holesterola.
"Budući da se oseća ugroženim, telo pod stresom stavlja u pogon više zaliha energije, i šećera i masti. Istovremeno hormoni stresa podstiču otpornost na insulin, povećavajući nivo šećera u krvi", objašnjava Adli.
Štaviše, hormon stresa kortizol na telo deluje tako da ono neprestano obnavlja svoje zalihe šećera i masti, što može rezultirati time da na raspolaganje stavi više energije nego što mu je potrebno. Dodatni šećer i masnoće mogu doprineti gomilanju štetnog sala na stomaku, ograničiti protok krvi, opteretiti krvne sudove i podstaći metaboličke poremećaje.
5. Mentalno zdravlje
"Mozak, a time i psiha, vrlo je osetljiv na hronični stres", kaže Adli.
Stalno stanje budnosti dovodi do mentalnih bolesti, a "najpoznatija duševna komplikacija stresa je depresija", upozorava Adli.
Osim toga, pojačano otpuštanje kortizola u krvotok može imati i negativan efekat na koncentraciju, a stalni stres uzrokovati probleme s pamćenjem. Budući da je stres obično popraćen teskobom, on može i dugoročno podstaći teskobu i napade panike.
Dakle, ako mislite da ste pod hroničnim stresom, trebali bi nešto da promenite. Dobar početak je tokom dana uzimati redovne pauze za odmor. One bi trebalo da uključuju kratke vežbe usmerene na svesnost, kao što je fokus na disanje. Redovna fizička aktivnost takođe pomaže.
Za trajno oslobađanje od stresa važno je promeniti obrasce ponašanja i razmišljanja koji do njega dovode, a jedan od njih je i perfekcionizam. Korisni su negovanje prijateljstava i bavljenje hobijima.
"Svi ovi napori ne samo da pogoduju mentalnom opuštanju i pozitivnim emocijama, već i direktno utišavaju zvukove stalne biološke uzbune našeg tela", zaključuje Adli.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Muškarcu iz Ljubljane greškom izvadili testis, sada traži pola miliona evra odštete
28.04.2024.•
0
Okružni sudija u Ljubljani je presudio da je osnovana tužba muškarca kome je u mladosti nepotrebno odstranjen testis, pošto tumor na njemu nije bio maligan.
Institut "Torlak" deo projekta proizvodnje vakcina na osnovu mRNK tehnologije
27.04.2024.•
0
Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" i desetak svetskih kompanija učestvuju u projektu proizvodnje vakcina na osnovu najsavremenije, mRNK tehnologije.
Stručnjaci ističu: Timski rad ključan za postavljanje dijagnoze nervoznih creva
25.04.2024.•
0
Probiotic Excellence Center je 24. aprila organizovao stručni panel posvećen sindromu nervoznog stomaka.
Drugi pacijent dobio bubreg genetski modifikovane svinje
25.04.2024.•
0
Američki lekari obavili su transplantaciju svinjskog bubrega Lizi Pizano iz Nju Džersija, koja je imala i srčanih problema.
Doktorka savetuje: Izbegnite "cistitis medenog meseca" - infekciju posle intimnih odnosa
24.04.2024.•
0
Infekcije mokraćne bešike su problem koji se može sprečiti.
Mučite se sa podočnjacima? Ovo je pet grešaka u ishrani koje uzrokuju natečenost
22.04.2024.•
1
Taman kada ste mislili da imate pod kontrolom raspored spavanja, vaše područje ispod očiju još uvek ne može ili ne želi sarađivati.
Studija: Jako veštačko osvetljenje tokom noći može da poveća rizik od moždanog udara
21.04.2024.•
2
Neprekidno izlaganje veštačkoj svetlosti noću može dovesti ljude u povećan rizik od moždanog udara, upozorava novo istraživanje.
Osmomesečna beba završila u britanskoj klinici za gojaznost
21.04.2024.•
1
Osmomesečna beba primljena je u Splash, kliniku za gojaznu decu u Somersetu, u jugozapadnoj Engleskoj.
Istraživanje pokazalo: Pacijenti sami donose bakterije kojima se inficiraju u bolnicama
21.04.2024.•
3
Uvreženo mišljenje lekara i pacijenata je da su infekcije koje pacijenti zakače u bolnicama izazvane "superbakterijama" kojima su izloženi dok su na lečenju.
Umro muškarac koji je bio zaražen kovidom 613 dana i razvio 50 mutacija
21.04.2024.•
0
Pacijent oslabljenog imuniteta koji je bio zaražen kovidom19 ukupno 613 dana, tokom kojih je razvio novi, viskomutirani soj, preminuo je od posledica hematoloških problema.
Torlak pozvao Beograđane da besplatno provere vakcinalni i imunološki status
18.04.2024.•
4
Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" pozvao je građane da provere vakcinalni i imunološki status.
Kojim redosledom se gase čula kada osoba umire?
17.04.2024.•
6
U poslednjim satima pre očekivane prirodne smrti, mnogi ljudi ulaze u period nereagovanja tokom kog više ne percipiraju svoje spoljašnje okruženje.
Batut: Ne držite dijetu na svoju ruku
16.04.2024.•
1
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" apelovao je danas da se prolećne dijete ne sprovode "na svoju ruku", već pod nadzorom stručnjaka.
Do danas registrovano 59 slučajeva malih boginja
16.04.2024.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je danas da je u Srbiji do 14. aprila registrovano 59 slučajeva malih boginja, od kojih su 44 u Beogradu.
Produženi menstrualni ciklusi stvaraju probleme - evo šta može da pomogne
16.04.2024.•
0
Obilni i produženi menstrualni ciklusi značajno utiču na kvalitet života žene.
Svake godine od sepse umre oko 11 miliona ljudi
14.04.2024.•
0
Svake godine od sepse život izgubi oko 11 miliona ljudi širom sveta.
.
Evropska agencija za lekove: Nema veze između lekova za dijabetes i samoubilačkih misli
14.04.2024.•
1
Komitet za procenu rizika u oblasti farmakovigilance Evropske agencije za lekove (EMA) nije pronašao dokaze da je klasa lekova za dijabetes i mršavljenje povezana sa "samoubilačkim mislima".
SZO: Nigerija prva u svetu uvodi novu vakcinu protiv meningitisa
13.04.2024.•
0
Nigerija je postala prva zemlja na svetu koja je uvela "revolucionarnu" novu vakcinu Men5CV protiv meningitisa, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Zašto je Alchajmer češći kod žena i šta su glavni okidači?
13.04.2024.•
1
Alchajmerova bolest u proseku više pogađa žene.
Pacijentu iz Srbije uspešno transplantirana pluća u Budimpešti, troškove pokrio RFZO
10.04.2024.•
1
Muškarcu iz Srbije uspešno su o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje transplantirana pluća u bolnici u Budimpešti gde se trenutno oporavlja od zahvata koji je trajao 10 sati.
Postporođajna depresija kao tema stigmatizovana, porodilje nailaze na nerazumevanje i osudu
09.04.2024.•
1
Žene koje boluju od postporođajne depresije nailaze na nerazumevanje i osudu, kako društva, tako i sopstvene porodice, izjavila je psihijatrica Instituta za mentalno zdravlje Maja Milosavljević.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar