VIDEO Manji od zrna pirinča: Ovako izgleda najmanji pejsmejker na svetu
Američki naučnici osmislili su i napravili najmanji pejsmejker na svetu, privremeni regulator otkucaja srca manji od zrna pirinča koji se može ubrizgati i kontrolisati svetlošću.
Kada više nije potreban, ovaj minijaturni uređaj se rastvara u telu pacijenta.
Uprkos tome što će biti potrebne možda i godine dodatnog drađivanja pre nego što bude mogao da se testira na ljudima, mali bežični pejsmejker, koji je konstruisala grupa američkih stručnjaka, ocenjen je kao "transformativni proboj" koji bi mogao da podstakne napredak i u drugim oblastima medicine.
Milioni ljudi širom sveta imaju pejsmejkere, koji stimulišu srce električnim impulsima kako bi se obezbedio normalan srčani ritam. Pejsmejkeri koji se danas koriste su veličine manje kutije za šibice.
Tim istraživača iz SAD koji stoji iza novog uređaja navodi da je motiv kojim su vođeni bio da pomognu deci rođenoj sa urođenim srčanim manama kojima je potreban privremeni pejsmejker u nedelji nakon operacije.
Pejsmejker bi takođe mogao da pomogne odraslim osobama da povrate normalan rad srca, dok se oporavljaju od operacije srca, prenosi RTS.
Privremeni pejsmejkeri zahtevaju operaciju, tokom koje se elektrode pričvršćuju na srčane mišiće, a žice se povezuju sa uređajem za napajanje smeštenom na grudni koš pacijenta.
Kada pejsmejker više nije potreban, lekari ili medicinske sestre izvlače žice, što ponekad može da dovede do oštećenja tkiva.
Nil Armstrong, prvi čovek koji je hodao po Mesecu, umro je od unutrašnjeg krvarenja nakon što mu je uklonjen privremeni pejsmejker 2012. godine.
Međutim, novorazvijeni pejsmejker je bežični. I budući da je širok tek jedan milimetar, a dug 3,5, može da stane u vrh šprica.
Takođe, dizajniran je tako da se rastvara u telu kada više nije potreban, što pacijente štiti od novih invazivnih intervencija, odnosno operacija.
Značajan iskorak u oblasti bioelektronske medicine
Pejsmejker je uparen sa delom koji izgleda kao malo deblji mekani flaster i zalepljen je na grudima, navodi se u tekstu koji opisuje studiju i uređaju, objavljenom u časopisu Priroda (Nature).
Kada "flaster" otkrije nepravilne otkucaje srca, automatski zatreperi svetlo koje šalje uputstvo pejsmejkeru koji otkucaj srca treba da stimuliše.
Pejsmejker pokreće ono što se naziva galvanska ćelija, koja koristi telesne tečnosti za pretvaranje hemijske energije u električne impulse koji potom stimulišu srce.
Do sada je pejsmejker efikasno radio prilikom testiranja sprovedenih na miševima, pacovima, svinjama, psima i ljudskom srčanom tkivu u laboratoriji, navodi se u studiji.
Jedan od vođa stručnog tima Džon Rodžers sa Univerziteta Nortvestern u Sjedinjenim Američkim Državama ocenio je da bi pejsmejker mogao da se testira na ljudima za dve do tri godine.
Njegova laboratorija je osnovala startap da bi ostvarila ovaj cilj.
"U budućnosti, na osnovu tehnologije koja je korišćena za ovaj maleni pejsmejker mogla bi da se razvije jedinstvena i moćna strategija za rešavanje društvenih problema koji pogađaju ljudsko zdravlje", objašnjava Rodžers.
Profesor Bodži Tjan, čija je laboratorija na Univerzitetu u Čikagu takođe razvila pejsmejkere koji se aktiviraju svetlom, koji nije bio uključen u razvoj pejsmejkera veličine zrna pirinča, nazvao je uređaj "značajnim skokom unapred" na polju medicinske tehnologije:
"To je promena paradigme u privremenom asistiranju vraćanju srčanog ritma i bioelektronskoj medicini, koja otvara mogućnosti daleko izvan kardiologije – uključujući regeneraciju nerava, zarastanje rana i integrisane pametne implante", istakao je Tjan.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Nepridržavanje plana lečenja jedan od najvećih izazova u oblasti javnog zdravlja
29.03.2026.•
0
Loša adherenca, odnosno nepridržavanje propisanog plana lečenja, jedan je od najvećih izazova javnog zdravlja posebno kod hroničnih, često asimptomatskih bolesti kao što su hipertenzija, dislipidemija i dijabetes.
Jedenje istih obroka svakog dana može imati iznenađujući efekat na gubitak težine
29.03.2026.•
0
Doslednost je ključ za izgradnju zdravih navika, a naši svakodnevni izbori obroka možda nisu izuzetak.
VIDEO: Jedna krvna grupa nosi veći rizik od dijabetesa tipa 2
29.03.2026.•
0
Ljudi sa krvnom grupom B možda treba da budu malo oprezniji od drugih kada je reč o faktorima načina života povezanim sa rizikom od dijabetesa.
Studija sugeriše: Kofein može da preokrene gubitak pamćenja izazvan nedostatkom sna
29.03.2026.•
0
Mnogi od nas uživaju u šoljici kafe kao jutarnjem razbuđivanju, ali moći kofeina mogle bi ići daleko dalje od samog povećanja budnosti.
Parovi dele iznenađujući procenat crevnih bakterija
29.03.2026.•
2
Kada živite sa partnerom, možda delite više od istog doma, načina života i interesovanja. Možda delite i različite mikroskopske organizme koji žive na i u vama.
Četiri ređa tipa demencije za koje većina ljudi ne zna da postoje
29.03.2026.•
0
Ono na šta većina ljudi pomisli kada čuje reč "demencija" jesu problemi sa pamćenjem i zaboravnost.
Zabeleženo 159 smrtnih slučajeva od meningitisa u Velikoj Britaniji
29.03.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta u Vašingtonu objavili su izveštaj u kojem su naveli da je u Velikoj Britaniji u periodu od godinu dana od meningitisa preminulo 159 osoba.
Tuga nakon završetka video-igre je stvaran problem: Šta je post-game depresija?
29.03.2026.•
4
Istraživači sa Univerziteta SWPS i Akademije primenjenih nauka Stefana Batorija u Poljskoj proučavali su osećaj gubitka koji se javlja nakon završetka video-igre.
Od meningitisa godišnje umre više od 250.000 ljudi širom sveta
28.03.2026.•
0
Više od 250.000 ljudi širom sveta svake godine umre od meningitisa, a od toga su više od trećine deca mlađa od pet godina, najčešće u Africi, navodi se u najnovijoj britanskoj studiji prenetoj danas u časopisu Lanset.
Višak masnog tkiva i smanjena mišićna masa dokazano vrlo opasni po zdravlje
28.03.2026.•
0
Imati višak masnog tkiva u predelu stomaka i istovremeno smanjenu mišićnu masu može povećati rizik od smrti za čak 83 odsto, pokazuje novo istraživanje.
Da li je magnezijum zdrav za sve?
28.03.2026.•
0
Magnezijum je svuda. Na policama apoteka, u preporukama nutricionista, u grupama na društvenim mrežama gde ljudi dele iskustva o boljem snu, manje grčeva i stabilnijem raspoloženju.
Ova ishrana je dobra za vaše arterije
27.03.2026.•
0
Kada je reč o različitim upalama u organizmu, mnoge osobe ozbiljnije shvataju savete lekara, a jedna od mogućih upala je upala arterija na koju je bitno obratiti pažnju.
Jedna dijeta mogla bi usporiti starenje vašeg mozga za više od dve godine
26.03.2026.•
0
Prilagođena verzija mediteranske dijete nazvana MIND dijeta povezana je sa sporijim starenjem mozga, pokazuje novo istraživanje.
Neki ljudi ne podnose miris slanine, evo šta o tome kaže nauka
26.03.2026.•
0
Slanina je namirnica u kojoj se uživa vekovima, ali početkom 2010-ih njena popularnost dostigla je gotovo kultni status.
Vaša krv krije 10 znakova koliko zapravo brzo starite
26.03.2026.•
0
Iako svi slavimo rođendane svakih 12 meseci (naše hronološko doba), to se ne poklapa uvek sa brzinom kojom se naše telo troši (naše biološko doba).
Za vikend ponovo pomeramo kazaljke: Ovo su načini da sebi to olakšate
26.03.2026.•
5
U noći između subote i nedelje ponovo pomeramo kazaljke i prelazimo na letnje računanje vremena.
Zašto je jod važan za zdravlje žena?
25.03.2026.•
0
Jod je esencijalni mineral koji ima važnu ulogu u funkcionisanju organizma.
Vatikan: Katolicima se mogu presađivati životinjski organi
25.03.2026.•
5
Vatikan je saopštio da se katolicima mogu presađivati životinjski organi i tkiva za lečenje zdravstvenih stanja, budući da postupci koji uključuju genetski modifikovane organe svinja ili krava nastavljaju da se razvijaju
U Srbiji godišnje oko 250 novih slučajeva Hočkinovog limfoma: Najčešće pogađa mlade
24.03.2026.•
1
U Srbiji se svake godine dijagnostikuje oko 250 novih slučajeva Hočkinovog limfoma - malignog oboljenja koje najčešće pogađa mlade između 15. i 40. godine.
U Srbiji prošle godine registrovano 410 slučajeva tuberkuloze
24.03.2026.•
0
U Srbiji je u 2025. registrovano 410 osoba obolelih od tuberkuloze, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Svetska zdravstvena organizacija: Neprimećena jedna petina slučajeva tuberkuloze u Evropi
23.03.2026.•
1
Evropski region propušta da dijagnostikuje jednu petinu slučajeva tuberkuloze, upozorili su Odeljenje Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu i Evropski centar za prevencviju bolesti i kontrolu.
Komentari 1
Čip
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar