Reč stručnjaka: Da li je važno koje probiotike unosimo?
Odavno već znamo da je naš organizam naseljen dobrim bakterijama i gljivicama - probioticima.
Foto: 021.rs (Sonja Stojiljković/Privatna arhiva)
Svi oni zajedno čine našu mikrobiotu, a uloga im je da nas čuvaju od loših mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica) koji nas napadaju. Važno je znati i da su svi ovi mikroorganizmi u ravnoteži – ima ih toliko da jedni drugima ne smetaju, a da mi, kao domaćini, imamo koristi od njih.
Nažalost, savremenim načinom života i uticajem različitih faktora ova prirodna ravnoteža se može poremetiti i dovesti do stanja disbioze. Sastav crevne mikrobiote podložan je stalnim promenama u skladu sa našom ishranom, unetim lekovima, našim imunitetom, starosnom dobi.
Mnoge bolesti, uključujući zapaljenjske bolesti creva (Kronova bolest, ulcerozni kolitis), ali i metabolički poremećaji kao što su gojaznost i dijabetes tipa II, takođe su povezani sa neravnotežom koja može dovesti do nepovoljnih zdravstvenih ishoda kako kratkoročno, tako i dugoročno, uz potencijalno povećanje rizika od raznih neinfektivnih bolesti i poremećaja, kao što su atopija (poput ekcema i astme), zapaljenske bolesti creva, neurološki poremećaji, pa čak i poremećaji ponašanja.
Novija istraživanja pokazuju da i povišen krvni pritisak, kao i neke vrste raka mogu u osnovi biti povezane sa disbiozom. Zato je važno da osobe koje imaju povišen krvni pritisak, pored terapije koju je propisao kardiolog ili internista, uzimaju i probiotski preparat i da na taj način očuvaju balans u crevima.
Kada je mikrobiota u ravnoteži, dobre bakterije se međusobno pomažu i sprečavaju da se u organizmu stvaraju supstance koje mogu izazvati zapaljenjsku reakciju. Ako se ova ravnoteža naruši, dolazimo u situaciju da se pojačava zapaljenje sluzokože ili kože, postajemo podložniji delovanju iritanasa, alergena i loših bakterija, što može imati ulogu u nastanku nekih alergijskih reakcija ili autoimunih bolesti.
Hrana i piće koju konzumiramo takođe utiču na mikrobiotu i mogu izazvati disbiozu. Hronična konzumacija hrane sa visokim procentom zasićenih masnih kiselina ili trans-masti, šećera, soli, proteina mesa, a sa druge strane smanjen unos dijetetskih vlakana sigurno dovodi do neravnoteže. Onda je jasno da savremeni način života, od koga ne možemo pobeći, zahteva da nekako reagujemo i pokušamo da se zaštitimo.
Za antibiotike je poznato da ubijaju loše ali i dobre bakterije i direktno mogu izazvati disbiozu. Ali i lekovi koje uzimamo zbog hroničnih bolesti, kao što su na primer inhibitori protonske pumpe, mogu nepovoljno uticati na sredinu u crevima u kojoj žive probiotske bakterije ili mogu smanjiti količinu prebiotika – supstanci kojima se one hrane. To takođe dovodi do neravnoteže.
Helicobacter pylori često je uzrok disbioze, a nedavne studije pokazale su da je terapija eradikacije ove bakterije mnogo uspešnija kada se koriste probiotici - Lactobacilli i Saccharomyces boulardii.
Ponovna ravnoteža crevne mikrobiote uspostavlja se mesecima nakon završenog tretmana antibioticima, uklanjanjem svih drugih iritativnih spoljašnjih faktora, odgovarajućom nutritivnom podrškom i kontinuiranom primenom probiotika.

AbelaPharm
A da li je važno koje probiotike unosimo?
Upotreba probiotika koji sadrže kombinaciju Saccharomyces boulardii i Lactobacilla dobila je značajnu preporuku stručne javnosti. Brojne studije i meta-analize potvrdile su njihovu efikasnost u lečenju i prevenciji dijareje povezane sa antibioticima kod dece i odraslih.
Značajna karakteristika Saccharomyces boulardii je to što je kvasnica, otporna na dejstvo svih antibiotika, što je čini posebno pogodnom za upotrebu tokom tretmana antibioticima kada su pacijenti u riziku od razvoja dijareje zbog disbioze.
Dokazi kažu da je pravovremenu primenu ovih probiotika idealno započeti kada i terapiju antibioticima ili unutar 48 sati, jer može efikasno ublažiti negativne efekte disbioze izazvane antibioticima. Ovaj pristup ne samo da pomaže u sprečavanju pojave dijareje, već takođe podržava oporavak i otpornost crevne mikrobiote.
U našoj zemlji postoji centar za naučno istraživački razvoj probiotika, Probiotic Excellence Center®. Usmeren je na istraživanje i razvoj probiotskih sojeva, kao i optimalnih kombinacija tih sojeva. Proizvod EnteroBiotik® je rezultat ovog istraživanja i predstavlja sinergističku kombinaciju probiotske gljivice Saccharomyces boulardii i probiotskih bakterija iz roda Lactobacilla. Efikasno rešava disbioze različitog uzroka, održava ravnotežu crevne flore i povećava otpornost na infekcije.
Autorka je mag. pharm. spec. Sonja Stojiljković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Izlečen prvi oboleli od ebole kojem je bolest otkrivena u Francuskoj
04.07.2026.•
0
Prvi oboleli od ebole identifikovan na francuskom tlu je izlečen i pacijent je pušten iz bolnice, izjavila je danas francuska ministarka zdravlja Stefani Rist.
Koštano-zglobne promene u starijem dobu: Kada su bolovi i ukočenost posledica godina, a kada znak za pregled
03.07.2026.•
0
Starenje donosi promene u telu, među kojima su i one na koštano-zglobnom sistemu. Bolovi, ukočenost i slabija pokretljivost mogu se javiti sa godinama, ali određene tegobe zahtevaju pažnju i procenu lekara.
SZO proglasila kraj epidemije hantavirusa na kruzeru
03.07.2026.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je završena epidemija hantavirusa, koja je pogodila putnike na jednom kruzeru.
Uticaj mikroplastike na zdravlje i kako se zaštititi - šta je važno da znamo?
01.07.2026.•
0
Ostaci plastičnih materija koji zagađuju životnu sredinu postaju sve veći problem, a sa hranom i vodom ulaze i u ljudski organizam.
Najčešće greške na velikim vrućinama: Od ledene vode do otvorenih prozora
30.06.2026.•
1
Pravilna hidratacija, pametno rashlađivanje doma i osluškivanje signala sopstvenog tela najvažniji su saveznici u borbi protiv sve intenzivnijih letnjih vrućina.
Psihijatrijske bolesti u starijem dobu: Kada povlačenje, tuga i zaboravnost nisu samo posledica godina
30.06.2026.•
1
Starenje donosi brojne promene, ali povlačenje iz društva, gubitak interesovanja, problemi sa snom i nagle promene ponašanja ne treba automatski pripisati godinama.
Nisu sve glavobolje iste: Evo na koje simptome treba da obratite pažnju
29.06.2026.•
0
Iako su glavobolje najčešće povezane sa stresom, umorom ili dehidracijom, neurolog upozorava da jedna njihova vrsta može biti znak ozbiljne infekcije.
Biološki sat otkriva skrivene faktore koji ubrzavaju starenje
29.06.2026.•
0
Industrija zdravlja i velnesa obožava biološke satove.
Stres može fizički da promeni strukturu vaše krvi
29.06.2026.•
1
Kada se nagomilaju rokovi na poslu, finansijske brige ne prestaju ili vas čeka neočekivani javni nastup, anksioznost često doživljavamo kao isključivo psihološki problem - nešto što treba prevazići uz malo više volje.
Letnji odmor menja naše navike u ishrani: Unosimo li dovoljno joda?
29.06.2026.•
0
Leto je period kada mnogi menjaju svakodnevne navike, pa tako i način ishrane.
Pomeranje malog prsta navodno pomaže u sprečavanju Alchajmerove bolesti - evo šta je istina
29.06.2026.•
4
Šta kada bi zaštita mozga od demencije bila jednostavna kao pomeranje malih prstiju nekoliko sekundi svakog dana?
Oralni kontraceptivi povezani sa značajnim porastom kompulzivnog prejedanja kod žena
28.06.2026.•
0
Oralni kontraceptivi mogli bi imati neočekivan uticaj na prehrambene navike žena, pokazuje novo istraživanje.
Sve više ljudi u Holandiji odsustvuje sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja
28.06.2026.•
1
Međunarodna kompanija za zapošljavanje Randstad upozorila je na porast broja zaposlenih koji odsustvuju sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja (burn-out), što dodatno opterećuje već zategnuto tržište rada u Holandiji.
Češanje ujeda komarca u početku može da prija, ali nauka objašnjava zašto je to loša ideja
28.06.2026.•
4
Verovatno to slušate još od detinjstva: Nemoj da češeš ujed insekta ili osip, samo ćeš ga pogoršati. Ali zašto bi nešto što pruža tako dobar osećaj bilo loše?
Ishrana bogata mastima i šećerom povezana sa poremećajem pamćenja i ponašanja
28.06.2026.•
0
Ishrana bogata zasićenim mastima, holesterolom i šećerima može negativno da utiče na funkcije mozga i da poveća rizik od poremećaja raspoloženja i pamćenja.
Vaš odnos prema luku mogao bi da otkrije nešto o vašem budućem zdravlju
28.06.2026.•
2
Ishrana i zdravlje usko su povezani, ali pojedinosti mogu biti nejasne, jer postoji mnogo faktora koji utiču na njih.
Voće i povrće koje najbolje hidrira organizam
28.06.2026.•
0
Visoke temperature koje su zahvatile zemlju mnogima smanjuju apetit, ali pravilnim izborom namirnica možemo pomoći organizmu da se lakše izbori sa vrućinom.
Žene teže izlaze na kraj sa vrućinom, doktorka objašnjava zašto
28.06.2026.•
0
Jedna lekarka opšte prakse objasnila je zašto toplotni talasi mogu "teže da padaju" ženama.
Četiri zdravstvena stanja koja se mogu pogoršati tokom vrućina
28.06.2026.•
2
Visoke temperature kod nekih ljudi mogu pogoršati postojeća zdravstvena stanja.
Mlađe generacije biološki stare brže
28.06.2026.•
1
Mlađe generacije stare biološki brže od svojih prethodnika, što bi moglo da poveća rizik od razvoja tumora u ranijem životnom dobu.
Multivitamin utiče na brzinu starenja: Evo šta je još otkrila nova studija
27.06.2026.•
0
Uzimanje jedne multivitaminske tablete dnevno moglo bi imati mali, ali merljiv uticaj na proces starenja i kvalitet života.