Reč stručnjaka: Da li je važno koje probiotike unosimo?
Odavno već znamo da je naš organizam naseljen dobrim bakterijama i gljivicama - probioticima.
Foto: 021.rs (Sonja Stojiljković/Privatna arhiva)
Svi oni zajedno čine našu mikrobiotu, a uloga im je da nas čuvaju od loših mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica) koji nas napadaju. Važno je znati i da su svi ovi mikroorganizmi u ravnoteži – ima ih toliko da jedni drugima ne smetaju, a da mi, kao domaćini, imamo koristi od njih.
Nažalost, savremenim načinom života i uticajem različitih faktora ova prirodna ravnoteža se može poremetiti i dovesti do stanja disbioze. Sastav crevne mikrobiote podložan je stalnim promenama u skladu sa našom ishranom, unetim lekovima, našim imunitetom, starosnom dobi.
Mnoge bolesti, uključujući zapaljenjske bolesti creva (Kronova bolest, ulcerozni kolitis), ali i metabolički poremećaji kao što su gojaznost i dijabetes tipa II, takođe su povezani sa neravnotežom koja može dovesti do nepovoljnih zdravstvenih ishoda kako kratkoročno, tako i dugoročno, uz potencijalno povećanje rizika od raznih neinfektivnih bolesti i poremećaja, kao što su atopija (poput ekcema i astme), zapaljenske bolesti creva, neurološki poremećaji, pa čak i poremećaji ponašanja.
Novija istraživanja pokazuju da i povišen krvni pritisak, kao i neke vrste raka mogu u osnovi biti povezane sa disbiozom. Zato je važno da osobe koje imaju povišen krvni pritisak, pored terapije koju je propisao kardiolog ili internista, uzimaju i probiotski preparat i da na taj način očuvaju balans u crevima.
Kada je mikrobiota u ravnoteži, dobre bakterije se međusobno pomažu i sprečavaju da se u organizmu stvaraju supstance koje mogu izazvati zapaljenjsku reakciju. Ako se ova ravnoteža naruši, dolazimo u situaciju da se pojačava zapaljenje sluzokože ili kože, postajemo podložniji delovanju iritanasa, alergena i loših bakterija, što može imati ulogu u nastanku nekih alergijskih reakcija ili autoimunih bolesti.
Hrana i piće koju konzumiramo takođe utiču na mikrobiotu i mogu izazvati disbiozu. Hronična konzumacija hrane sa visokim procentom zasićenih masnih kiselina ili trans-masti, šećera, soli, proteina mesa, a sa druge strane smanjen unos dijetetskih vlakana sigurno dovodi do neravnoteže. Onda je jasno da savremeni način života, od koga ne možemo pobeći, zahteva da nekako reagujemo i pokušamo da se zaštitimo.
Za antibiotike je poznato da ubijaju loše ali i dobre bakterije i direktno mogu izazvati disbiozu. Ali i lekovi koje uzimamo zbog hroničnih bolesti, kao što su na primer inhibitori protonske pumpe, mogu nepovoljno uticati na sredinu u crevima u kojoj žive probiotske bakterije ili mogu smanjiti količinu prebiotika – supstanci kojima se one hrane. To takođe dovodi do neravnoteže.
Helicobacter pylori često je uzrok disbioze, a nedavne studije pokazale su da je terapija eradikacije ove bakterije mnogo uspešnija kada se koriste probiotici - Lactobacilli i Saccharomyces boulardii.
Ponovna ravnoteža crevne mikrobiote uspostavlja se mesecima nakon završenog tretmana antibioticima, uklanjanjem svih drugih iritativnih spoljašnjih faktora, odgovarajućom nutritivnom podrškom i kontinuiranom primenom probiotika.

AbelaPharm
A da li je važno koje probiotike unosimo?
Upotreba probiotika koji sadrže kombinaciju Saccharomyces boulardii i Lactobacilla dobila je značajnu preporuku stručne javnosti. Brojne studije i meta-analize potvrdile su njihovu efikasnost u lečenju i prevenciji dijareje povezane sa antibioticima kod dece i odraslih.
Značajna karakteristika Saccharomyces boulardii je to što je kvasnica, otporna na dejstvo svih antibiotika, što je čini posebno pogodnom za upotrebu tokom tretmana antibioticima kada su pacijenti u riziku od razvoja dijareje zbog disbioze.
Dokazi kažu da je pravovremenu primenu ovih probiotika idealno započeti kada i terapiju antibioticima ili unutar 48 sati, jer može efikasno ublažiti negativne efekte disbioze izazvane antibioticima. Ovaj pristup ne samo da pomaže u sprečavanju pojave dijareje, već takođe podržava oporavak i otpornost crevne mikrobiote.
U našoj zemlji postoji centar za naučno istraživački razvoj probiotika, Probiotic Excellence Center®. Usmeren je na istraživanje i razvoj probiotskih sojeva, kao i optimalnih kombinacija tih sojeva. Proizvod EnteroBiotik® je rezultat ovog istraživanja i predstavlja sinergističku kombinaciju probiotske gljivice Saccharomyces boulardii i probiotskih bakterija iz roda Lactobacilla. Efikasno rešava disbioze različitog uzroka, održava ravnotežu crevne flore i povećava otpornost na infekcije.
Autorka je mag. pharm. spec. Sonja Stojiljković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Svetski dan borbe protiv psorijaze: Bolest koja se može kontrolisati, važni pregledi kod dermatologa
29.10.2025.•
0
Svetski dan borbe protiv psorijaze obeležava se danas, 29. oktobra.
OpenAI: Više od milion korisnika ChatGPT svake nedelje pokazuje suicidne namere
28.10.2025.•
3
Više od milion korisnika platforme "ChatGPT" svake nedelje pokazuje znake samoubilačkih namera, saopštila je kompanija "OpenAI", u okviru izveštaja o bezbednosti svog četbota.
Zašto je jod važan za decu?
27.10.2025.•
0
Jod je neophodan mineral za pravilan rast i razvoj deteta.
Studija: Jedna starosna grupa je sklonija zavisnosti od visokoprerađene hrane
27.10.2025.•
0
Stanovnici razvijenih zemalja rođeni između 1960. i 1975. sve češće pokazuju znakove zavisnosti od visokoprerađene hrani, kao prva generacija izložena takvoj ishrani u detinjstvu.
Udruženje obolelih od psorijaze: Biološka terapija dostupna svima koji ispunjavaju uslove
26.10.2025.•
1
Udruženje "Pacijenti protiv psorijaze 3P" ogranizovaće širom Srbije edukacije obolelih od te hronične kožne bolesti, kako bi saznali o dostupnosti biološke terapije, najavio je predsednik udruženja Vladimir Kecić.
Otkriven potpuno novi tip veze između neurona - mogu dovesti do degenerativnih bolesti
26.10.2025.•
0
Koristeći mikroskope izuzetno visoke rezolucije i mašinsko učenje, američki naučnici su otkrili potpuno novi tip veze između neurona u mišjem i ljudskom mozgu.
VIDEO: Pacijentkinja sa Parkinsonovom bolešću svirala klarinet tokom operacije na mozgu
26.10.2025.•
0
U nesvakidašnjoj hirurškoj proceduri, 65-godišnja pacijentkinja obolela od Parkinsonove bolesti svirala je klarinet dok su joj lekari stimulisali mozak električnim impulsima, kako bi pratili trenutne efekte operacije.
Naučnici upozoravaju na zdravstvene rizike pomeranja sata
25.10.2025.•
1
Pomeranje sata dva puta godišnje remeti naš unutrašnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, koji kontroliše ključne telesne funkcije.
Često preskačete doručak? Evo kako to može da utiče na vaše zdravlje
24.10.2025.•
5
Ljudi koji redovno preskaču doručak imaju značajno veći rizik od razvoja metaboličkog sindroma - grupe stanja koja povećavaju verovatnoću srčanih oboljenja, dijabetesa i moždanog udara.
Batut: U Srbiji potvrđen grip
23.10.2025.•
0
U Srbiji su laboratorijski potvrđeni virusi gripa, saopštili su danas nadležni.
Istraživanje potvrdilo: Osobe sa šizofrenijom zaista čuju glasove
23.10.2025.•
0
Naučnici iz Australije potvrdili su svojim najnovijim istraživanjima dugogodišnju teoriju da osobe koje boluju od šizofrenije "čuju glasove" u glavi jer pogrešno tumače svoj unutrašnji govor kao spoljašnji.
Japanski naučnici razvili oblik vitamina K koji bi mogao pomoći u lečenju Alchajmerove bolesti
21.10.2025.•
0
Lek izveden iz vitamina K koji usporava napredovanje Alchajmerove bolesti ili ublažava njene simptome ne bi samo poboljšao kvalitet života, već bi i smanjio troškove zdravstvene nege i brige o obolelima.
Japan prvi put odobrio pilulu za "jutro posle"
21.10.2025.•
1
Japan je prvi put odobrio prodaju hitne kontraceptivne pilule za "jutro posle" bez recepta, saopštila je farmaceutska kompanija ASKA.
Jedna od pet mladih osoba u Srbiji ima psihološke probleme
20.10.2025.•
1
Polovina psihičkih poremećaja ispoljava se pre 18. godine.
Popović: Ruska vakcina protiv raka od sledeće godine u Srbiji, plan je da je i pravimo
20.10.2025.•
21
Posle Rusije, Srbija bi mogla postati prva zemlja u kojoj će pacijenti dobijati personalizovanu MRNK vakcinu protiv onkoloških bolesti.
Đokić: Osam odsto vakcinisane dece protiv HPV je mali broj, raditi na imunizaciji
19.10.2025.•
0
Predsednica Udruženja za borbu protiv raka grlića materice i jajnika "Progovori" Gorica Đokić izjavila je da je država pre tri godine uvela besplatnu vakcinu protiv HPV virusa, ali da je odziv samo osam odsto.
Glumica Dajana Kiton umrla od upale pluća: Koliko je česta smrt od ove bolesti?
19.10.2025.•
2
Oskarom nagrađena glumica Dajana Kiton preminula je u 79. godini, a njena porodica je potvrdila da je uzrok smrti bila upala pluća.
Naučnici stvorili "univerzalni bubreg" - mogao bi da odgovara bilo kojoj krvnoj grupi
19.10.2025.•
0
Tim naučnika iz Kanade i Kine uspeo je da stvori "univerzalni bubreg" koji bi mogao da se koristi za transplantaciju kod pacijenata bilo koje krvne grupe.
Slovenci na referendumu odlučuju o zakonu o eutanaziji
19.10.2025.•
4
Slovenački parlament raspisao je za 23. novembar referendum o zakonu o pomoći pri dobrovoljnom prekidu života.
Otkriven gen koji izaziva redak oblik dijabetesa samo kod beba
19.10.2025.•
0
Naučnici su otkrili da je jedan gen uzročnik retkog oblika dijabetesa koji se javlja isključivo kod beba, a čije mutacije mogu da onesposobe i na kraju unište ćelije koje proizvode insulin.
Mesec borbe protiv raka dojke: Mamografija ključ ranog otkrivanja
18.10.2025.•
0
Oktobar mesec širom sveta obeležava se kao Međunarodni mesec borbe protiv raka dojke.