Reč stručnjaka: Da li je važno koje probiotike unosimo?
Odavno već znamo da je naš organizam naseljen dobrim bakterijama i gljivicama - probioticima.
Foto: 021.rs (Sonja Stojiljković/Privatna arhiva)
Svi oni zajedno čine našu mikrobiotu, a uloga im je da nas čuvaju od loših mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica) koji nas napadaju. Važno je znati i da su svi ovi mikroorganizmi u ravnoteži – ima ih toliko da jedni drugima ne smetaju, a da mi, kao domaćini, imamo koristi od njih.
Nažalost, savremenim načinom života i uticajem različitih faktora ova prirodna ravnoteža se može poremetiti i dovesti do stanja disbioze. Sastav crevne mikrobiote podložan je stalnim promenama u skladu sa našom ishranom, unetim lekovima, našim imunitetom, starosnom dobi.
Mnoge bolesti, uključujući zapaljenjske bolesti creva (Kronova bolest, ulcerozni kolitis), ali i metabolički poremećaji kao što su gojaznost i dijabetes tipa II, takođe su povezani sa neravnotežom koja može dovesti do nepovoljnih zdravstvenih ishoda kako kratkoročno, tako i dugoročno, uz potencijalno povećanje rizika od raznih neinfektivnih bolesti i poremećaja, kao što su atopija (poput ekcema i astme), zapaljenske bolesti creva, neurološki poremećaji, pa čak i poremećaji ponašanja.
Novija istraživanja pokazuju da i povišen krvni pritisak, kao i neke vrste raka mogu u osnovi biti povezane sa disbiozom. Zato je važno da osobe koje imaju povišen krvni pritisak, pored terapije koju je propisao kardiolog ili internista, uzimaju i probiotski preparat i da na taj način očuvaju balans u crevima.
Kada je mikrobiota u ravnoteži, dobre bakterije se međusobno pomažu i sprečavaju da se u organizmu stvaraju supstance koje mogu izazvati zapaljenjsku reakciju. Ako se ova ravnoteža naruši, dolazimo u situaciju da se pojačava zapaljenje sluzokože ili kože, postajemo podložniji delovanju iritanasa, alergena i loših bakterija, što može imati ulogu u nastanku nekih alergijskih reakcija ili autoimunih bolesti.
Hrana i piće koju konzumiramo takođe utiču na mikrobiotu i mogu izazvati disbiozu. Hronična konzumacija hrane sa visokim procentom zasićenih masnih kiselina ili trans-masti, šećera, soli, proteina mesa, a sa druge strane smanjen unos dijetetskih vlakana sigurno dovodi do neravnoteže. Onda je jasno da savremeni način života, od koga ne možemo pobeći, zahteva da nekako reagujemo i pokušamo da se zaštitimo.
Za antibiotike je poznato da ubijaju loše ali i dobre bakterije i direktno mogu izazvati disbiozu. Ali i lekovi koje uzimamo zbog hroničnih bolesti, kao što su na primer inhibitori protonske pumpe, mogu nepovoljno uticati na sredinu u crevima u kojoj žive probiotske bakterije ili mogu smanjiti količinu prebiotika – supstanci kojima se one hrane. To takođe dovodi do neravnoteže.
Helicobacter pylori često je uzrok disbioze, a nedavne studije pokazale su da je terapija eradikacije ove bakterije mnogo uspešnija kada se koriste probiotici - Lactobacilli i Saccharomyces boulardii.
Ponovna ravnoteža crevne mikrobiote uspostavlja se mesecima nakon završenog tretmana antibioticima, uklanjanjem svih drugih iritativnih spoljašnjih faktora, odgovarajućom nutritivnom podrškom i kontinuiranom primenom probiotika.

AbelaPharm
A da li je važno koje probiotike unosimo?
Upotreba probiotika koji sadrže kombinaciju Saccharomyces boulardii i Lactobacilla dobila je značajnu preporuku stručne javnosti. Brojne studije i meta-analize potvrdile su njihovu efikasnost u lečenju i prevenciji dijareje povezane sa antibioticima kod dece i odraslih.
Značajna karakteristika Saccharomyces boulardii je to što je kvasnica, otporna na dejstvo svih antibiotika, što je čini posebno pogodnom za upotrebu tokom tretmana antibioticima kada su pacijenti u riziku od razvoja dijareje zbog disbioze.
Dokazi kažu da je pravovremenu primenu ovih probiotika idealno započeti kada i terapiju antibioticima ili unutar 48 sati, jer može efikasno ublažiti negativne efekte disbioze izazvane antibioticima. Ovaj pristup ne samo da pomaže u sprečavanju pojave dijareje, već takođe podržava oporavak i otpornost crevne mikrobiote.
U našoj zemlji postoji centar za naučno istraživački razvoj probiotika, Probiotic Excellence Center®. Usmeren je na istraživanje i razvoj probiotskih sojeva, kao i optimalnih kombinacija tih sojeva. Proizvod EnteroBiotik® je rezultat ovog istraživanja i predstavlja sinergističku kombinaciju probiotske gljivice Saccharomyces boulardii i probiotskih bakterija iz roda Lactobacilla. Efikasno rešava disbioze različitog uzroka, održava ravnotežu crevne flore i povećava otpornost na infekcije.
Autorka je mag. pharm. spec. Sonja Stojiljković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Nepridržavanje plana lečenja jedan od najvećih izazova u oblasti javnog zdravlja
29.03.2026.•
1
Loša adherenca, odnosno nepridržavanje propisanog plana lečenja, jedan je od najvećih izazova javnog zdravlja posebno kod hroničnih, često asimptomatskih bolesti kao što su hipertenzija, dislipidemija i dijabetes.
Jedenje istih obroka svakog dana može imati iznenađujući efekat na gubitak težine
29.03.2026.•
0
Doslednost je ključ za izgradnju zdravih navika, a naši svakodnevni izbori obroka možda nisu izuzetak.
VIDEO: Jedna krvna grupa nosi veći rizik od dijabetesa tipa 2
29.03.2026.•
0
Ljudi sa krvnom grupom B možda treba da budu malo oprezniji od drugih kada je reč o faktorima načina života povezanim sa rizikom od dijabetesa.
Studija sugeriše: Kofein može da preokrene gubitak pamćenja izazvan nedostatkom sna
29.03.2026.•
0
Mnogi od nas uživaju u šoljici kafe kao jutarnjem razbuđivanju, ali moći kofeina mogle bi ići daleko dalje od samog povećanja budnosti.
Parovi dele iznenađujući procenat crevnih bakterija
29.03.2026.•
2
Kada živite sa partnerom, možda delite više od istog doma, načina života i interesovanja. Možda delite i različite mikroskopske organizme koji žive na i u vama.
Četiri ređa tipa demencije za koje većina ljudi ne zna da postoje
29.03.2026.•
0
Ono na šta većina ljudi pomisli kada čuje reč "demencija" jesu problemi sa pamćenjem i zaboravnost.
Zabeleženo 159 smrtnih slučajeva od meningitisa u Velikoj Britaniji
29.03.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta u Vašingtonu objavili su izveštaj u kojem su naveli da je u Velikoj Britaniji u periodu od godinu dana od meningitisa preminulo 159 osoba.
Tuga nakon završetka video-igre je stvaran problem: Šta je post-game depresija?
29.03.2026.•
4
Istraživači sa Univerziteta SWPS i Akademije primenjenih nauka Stefana Batorija u Poljskoj proučavali su osećaj gubitka koji se javlja nakon završetka video-igre.
Od meningitisa godišnje umre više od 250.000 ljudi širom sveta
28.03.2026.•
0
Više od 250.000 ljudi širom sveta svake godine umre od meningitisa, a od toga su više od trećine deca mlađa od pet godina, najčešće u Africi, navodi se u najnovijoj britanskoj studiji prenetoj danas u časopisu Lanset.
Višak masnog tkiva i smanjena mišićna masa dokazano vrlo opasni po zdravlje
28.03.2026.•
0
Imati višak masnog tkiva u predelu stomaka i istovremeno smanjenu mišićnu masu može povećati rizik od smrti za čak 83 odsto, pokazuje novo istraživanje.
Da li je magnezijum zdrav za sve?
28.03.2026.•
0
Magnezijum je svuda. Na policama apoteka, u preporukama nutricionista, u grupama na društvenim mrežama gde ljudi dele iskustva o boljem snu, manje grčeva i stabilnijem raspoloženju.
Ova ishrana je dobra za vaše arterije
27.03.2026.•
0
Kada je reč o različitim upalama u organizmu, mnoge osobe ozbiljnije shvataju savete lekara, a jedna od mogućih upala je upala arterija na koju je bitno obratiti pažnju.
Jedna dijeta mogla bi usporiti starenje vašeg mozga za više od dve godine
26.03.2026.•
0
Prilagođena verzija mediteranske dijete nazvana MIND dijeta povezana je sa sporijim starenjem mozga, pokazuje novo istraživanje.
Neki ljudi ne podnose miris slanine, evo šta o tome kaže nauka
26.03.2026.•
0
Slanina je namirnica u kojoj se uživa vekovima, ali početkom 2010-ih njena popularnost dostigla je gotovo kultni status.
Vaša krv krije 10 znakova koliko zapravo brzo starite
26.03.2026.•
0
Iako svi slavimo rođendane svakih 12 meseci (naše hronološko doba), to se ne poklapa uvek sa brzinom kojom se naše telo troši (naše biološko doba).
Za vikend ponovo pomeramo kazaljke: Ovo su načini da sebi to olakšate
26.03.2026.•
5
U noći između subote i nedelje ponovo pomeramo kazaljke i prelazimo na letnje računanje vremena.
Zašto je jod važan za zdravlje žena?
25.03.2026.•
0
Jod je esencijalni mineral koji ima važnu ulogu u funkcionisanju organizma.
Vatikan: Katolicima se mogu presađivati životinjski organi
25.03.2026.•
5
Vatikan je saopštio da se katolicima mogu presađivati životinjski organi i tkiva za lečenje zdravstvenih stanja, budući da postupci koji uključuju genetski modifikovane organe svinja ili krava nastavljaju da se razvijaju
U Srbiji godišnje oko 250 novih slučajeva Hočkinovog limfoma: Najčešće pogađa mlade
24.03.2026.•
1
U Srbiji se svake godine dijagnostikuje oko 250 novih slučajeva Hočkinovog limfoma - malignog oboljenja koje najčešće pogađa mlade između 15. i 40. godine.
U Srbiji prošle godine registrovano 410 slučajeva tuberkuloze
24.03.2026.•
0
U Srbiji je u 2025. registrovano 410 osoba obolelih od tuberkuloze, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Svetska zdravstvena organizacija: Neprimećena jedna petina slučajeva tuberkuloze u Evropi
23.03.2026.•
1
Evropski region propušta da dijagnostikuje jednu petinu slučajeva tuberkuloze, upozorili su Odeljenje Svetske zdravstvene organizacije (SZO) za Evropu i Evropski centar za prevencviju bolesti i kontrolu.