Koliko je najduže što je neko bio klinički mrtav - a zatim se vratio u život
Kada nekome srce prestane da kuca, moždane ćelije počinju da umiru u roku od nekoliko minuta. Ali ponekad, oni ipak mogu da se vrate iz mrtvih.
Foto: 021.rs
Većinu vremena, smrt je trajna - kada nekome srce stane, retko ponovo počne da kuca. Ali ponekad, hitne službe mogu da pomognu da se osoba vrati iz mrtvih čak i nakon što joj srce stane.
Dakle, koliko je najduže neko bio klinički mrtav, a zatim oživeo?
Generalno, boravak duži od 30 minuta u mrtvom stanju i povratak bez ozbiljnog oštećenja mozga je redak. Ali u nekim specifičnim okolnostima, ljudi su reanimirani nakon mnogo sati i potpuno su se oporavili, piše Live Science.
Da bismo razumeli kako se to dešava, prvo je važno tačno definisati šta je smrt.
"Većinu vremena kada [lekari] kažu 'klinički mrtav', govorimo o srčanoj smrti, a to znači da vam srce više ne kuca", rekao je za Live Science dr Danijel Mark Rolston, lekar urgentne medicine iz Northwell Health u Njujorku.
Kada nekome srce prestane da kuca, sve ćelije u telu, a najvažnije, u mozgu, više ne dobijaju svežu, kiseonikom bogatu krv. Nakon oko pet minuta bez kiseonika, te ćelije počinju da umiru, a taj proces ne može da se preokrene.
Drugi tip kliničke smrti je moždana smrt, koja se dešava kada je mozak toliko oštećen da više ne može da kontroliše osnovne životne funkcije, kao što su disanje i otkucaji srca.
Kako funkcioniše reanimacija
Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) je osmišljena da održi protok sveže krvi kroz telo i da održi moždane ćelije u životu nakon srčane smrti. Ručnim pritiskanjem grudnog koša i davanjem veštačkog disanja, hitne službe mogu da pomognu da ćelije dobiju kiseonik kratko vreme čak i kada srce ne kuca samo. Većinu vremena, CPR ne može sam da ponovo pokrene srce, ali može da kupi vreme za druge tehnike koje mogu.
Da bi srce ponovo počelo da kuca samo, hitne službe koriste tehniku zvanu defibrilacija. Ona primenjuje spoljašnju električnu struju na srce, imitirajući prirodne električne signale koje srčani mišići koriste za kontrakciju. U nekim slučajevima ti električni signali mogu resetovati srce i pomoći mu da ponovo počne da kuca.
U idealnim uslovima, ove tehnike za održavanje života mogu biti relativno uspešne. Prema Američkom Crvenom krstu, stope preživljavanja nakon CPR-a u bolnici iznose oko 20 odsto. Te stope opadaju kada ljudi dožive srčani zastoj van bolnice, padajući na oko 10 odsto. To je zato što van bolničkih uslova manje ljudi zna CPR i vreme odgovora je generalno sporije.
"Što ranije dobijete pomoć, to su ishodi bolji", objasnio je Rolston.
Ali čak i u najboljim scenarijima, uspešna reanimacija nakon više od pola sata je retka, čak i ako se CPR sprovodi neprekidno.
"Za veliku većinu ljudi sa vrlo produženim periodima srčanog zastoja, preživljavanje je prilično slabo. Ako nekoga ne oživite za 30 minuta, verovatnoća preživljavanja je tada prilično niska", rekao je Rolston.
Kupovina vremena uz hipotermiju
Postoji jedno značajno izuzeće od ovog pravila: slučajevi kada je srčani zastoj kombinovan sa hipotermijom. Hipotermija se dešava kada telesna temperatura padne ispod 35 stepeni Celzijusa, i sama po sebi može biti veoma opasna, uzrokujući otkazivanje srca i pluća, što na kraju vodi do smrti.
Ali ako je srce već stalo samo po sebi, hipotermija može zapravo imati neke prednosti. Hladne temperature usporavaju metabolizam tela, štiteći osetljive ćelije mozga od smrti nakon što potroše sav kiseonik.
"Ako se dovoljno brzo ohladite, to može da vas zaštiti jako dugo. Postoje brojni izveštaji o ljudima koji su se udavili u veoma hladnoj vodi i bili pod vodom i do sat vremena, a ipak preživeli", objasnio je dr Samjuel Tišerman, profesor hirurgije na Medicinskom fakultetu Univerziteta Merilenda koji proučava kako hipotermija može da se koristi kao terapijska metoda u slučajevima srčanog zastoja zbog traume.
Najduže zabeležen slučaj uspešne reanimacije nakon srčanog zastoja i slučajne hipotermije je čovek od 31 godine koji je oživljen nakon osam sati i 42 minuta. Njegova telesna temperatura već je bila oko 26°C zbog letnje oluje, doživeo je srčani zastoj, a ljudi u blizini odmah su počeli sa CPR-om, koji je trajao više od tri i po sata. Kada je stigao u bolnicu, stavljen je na sistem za održavanje krvotoka tokom pet sati, zatim je postepeno ugrejan i uspešno reanimiran. Nakon tri meseca, lekari su izvestili da se potpuno oporavio, bez neuroloških oštećenja.
Šta je sa povratkom iz moždane smrti?
Dok srčana smrt ima moguće puteve oporavka, moždana smrt je druga priča. Kada se pacijent proglasi moždano mrtvim, to znači da mozak više ne može da šalje signale telu koje kontrolišu osnovne funkcije.
Da bi neko bio proglašen moždano mrtvim, lekari moraju da utvrde šta je izazvalo oštećenje mozga i da isključe sve druge uslove koji mogu ličiti na moždanu smrt. Ovaj proces može uključivati snimanje mozga magnetnom rezonancom (MRI), testiranje osnovnih neuroloških funkcija poput refleksa zenica i proveru da li pacijent može da diše samostalno.
Povremeno se pojave vesti o pacijentima koji su proglašeni moždano mrtvima i skinuti sa aparata za održavanje života, a onda su oživeli. Da li ti pacijenti zaista ustaju iz mrtvih?
Najverovatnije ne. Definicija moždane smrti je da su osnovne moždane funkcije za podršku života toliko oštećene da ne mogu da se oporave, pa moždana smrt nije stanje koje može da se preokrene. Ono što se verovatno dešava u tim slučajevima jeste da je prvobitna dijagnoza bila pogrešna.
"Greške su se dešavale kada su ljudi proglašeni moždano mrtvima, a kasnije se ispostavilo da su imali spontane pokrete koji ne bi trebalo da budu mogući. U gotovo svim tim slučajevima, utvrđivanje moždane smrti nije bilo pravilno sprovedeno", rekao je dr Robert M. Sejd, profesor hirurgije na Medicinskom univerzitetu Južne Karoline.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
"Večne hemikalije" pronađene u 98,8 odsto testiranih uzoraka ljudske krvi
14.05.2026.•
0
"Večne hemikalije", koje su ranije povezivane sa brojnim zdravstvenim problemima, zaista su svuda. Sada su otkrivene u 98,8 odsto od 10.566 uzoraka krvi testiranih u novoj američkoj studiji.
Ako osetite ovakav bol u stomaku - potražite hitnu lekarsku pomoć
14.05.2026.•
0
Bol u stomaku je jedan od najčešćih razloga za posetu lekaru, ali stručnjaci upozoravaju da određene vrste bola nikako nisu normalne.
Jednostavan test od 30 sekundi mogao bi otkriti rizik od prerane smrti
14.05.2026.•
0
Jednostavan test koji traje samo 30 sekundi mogao bi otkriti mnogo više o zdravlju starijih osoba nego što se na prvi pogled čini.
Više od polovine građana Srbije predgojazno ili gojazno
14.05.2026.•
1
Gotovo 57 odsto stanovništva Srbije spada u kategoriju predgojaznih ili gojaznih, a taj zdravstveni problem izrazito je primetan i kod žena u menopauzi ili perimenopauzi.
Četiri vrste namirnica koje mogu da poremete dejstvo lekova
14.05.2026.•
0
Da li ste znali da ono što jedete može uticati na to koliko dobro vaši lekovi deluju?
Pet uobičajenih navika ispijanja kafe koje bi trebalo da izbegavate
14.05.2026.•
2
Iako kafa ima mnoge dokazane zdravstvene prednosti, neke uobičajene greške u njenom ispijanju mogu uticati na vaš nivo energije, san, hidrataciju i celokupno zdravlje.
Ako se bude pravila vakcina protiv hantavirusa - biće potrebno više godina da bude spremna
14.05.2026.•
4
Vakcina protiv hantavirusa može biti razvijena, ali ako se sprovede po svim standardima i prođe sva neophodna ispitivanja, taj proces bi mogao da potraje nekoliko godina.
Majke možda kriju tajnu ljudske dugovečnosti
13.05.2026.•
0
Mnogi od nas duguju svojim majkama sam opstanak do odraslog doba. To je težak posao, pobrinuti se da deca ne upadnu u opasne situacije.
Zašto imamo umnjake i da li će jednog dana potpuno nestati
13.05.2026.•
0
Postoji određena ironija u činjenici da jedan od najčešćih hirurških zahvata koji se danas izvodi kod mladih odraslih osoba postoji upravo zbog najprepoznatljivije osobine naše vrste - ljudskog mozga.
Ako ljudi postaju pametniji, zašto nam se mozak smanjuje?
13.05.2026.•
4
Tokom poslednje dve decenije, neke studije sugerisale su da se ljudski mozak smanjuje. Ali postoje i dokazi da su IQ rezultati rasli tokom prošlog veka.
Istraživanje: Elektronske cigarete oštećuju ćelije pluća već posle 24 sata
12.05.2026.•
2
Elektronske cigarete često se predstavljaju kao bezbednija alternativa klasičnom duvanu, ali novo istraživanje Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo pokazuje da to nije baš tako.
Da li treba uzimati kreatin kao suplement?
12.05.2026.•
0
Kreatin je već dugo popularan suplement među sportistima i bodibilderima, koji tvrde da im daje kratke nalete energije potrebne za intenzivne treninge i pomaže u izgradnji mišića.
Jedan organ u ljudskom telu stari brže od ostalih
12.05.2026.•
0
Naša tela ne stare istim tempom, a neki organi propadaju brže od drugih. Srećom, mnogo toga možemo učiniti kako bismo taj proces usporili.
Kako izgleda karantin za zaražene hantavirusom: Objavljen kakav je protokol
11.05.2026.•
2
Četrnaestoro Španaca koji su bili na kruzeru na kojem se pojavio smrtonosni hantavirus nalaze se u vojnoj bolnici "Gomez Ulja" u Madridu.
Naučnici napravili prvu "mapu mirisa"
10.05.2026.•
0
Čulo mirisa je moćno čulo. Ono signalizira vašem telu da li će nešto imati dobar ukus (ili užasan), da ste konačno stigli kući, da samo što nije počela kiša, da je stiglo proleće ili da psu treba kupanje.
Koje mleko je nazdravije?
10.05.2026.•
5
Ako ste proveli neko vreme kupujući mleko u lokalnom supermarketu, verovatno ste primetili da je izbor, uključujući mlečne i biljne alternative, veći nego ikad pre.
Neki znaci depresije mogu se pojaviti u krvi
10.05.2026.•
0
Smatra se da depresija pogađa gotovo šest odsto odraslih, ali njeno dijagnostikovanje može biti teško: simptomi se razlikuju, a procena se i dalje u velikoj meri oslanja na iskustva koja sami pacijenti prijavljuju.
Kafa može da štiti od starenja, a kofein nije glavni razlog
10.05.2026.•
0
Kao da čovečanstvu treba još jedan razlog da prigrli svoj jutarnji (ili večernji) espreso, naučnici su upravo otkrili način na koji kafa potencijalno poboljšava zdravlje i dugovečnost - a kofein igra samo manju ulogu.
Direktorka "Batuta": Nema opasnosti od pandemije hantavirusa, naše zdravstvo spremno da reaguje ako zatreba
10.05.2026.•
23
Govoreći o hantavirusu koji se pojavio na kruzeru i odneo tri života, direktorka Instituta "Batut" profesorka Verica Jovanović kaže za RTS da 30 godina nije došlo do mutacije ovog virusa i da nema opasnosti od pandemije.
Doktor Stanojević: Broj mladih obolelih od raka debelog creva četvorostruko uvećan
10.05.2026.•
2
Broj obolelih od kolorektalnog karcinoma stalno se povećava, a među mlađima od 50 godina četvorostruko je povećan.
Evropsko kardiološko društvo objavilo nove smernice o ishrani osoba sa srčanim problemima
08.05.2026.•
0
Vodeći evropski kardiolozi objavili su nove prehrambene preporuke za srčane bolesnike, ističući da im treba savetovati da prednost daju kuvanju kod kuće kako bi izbegli "ultraprerađenu" hranu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar