Ne, vibrator nije izumljen radi lečenja ženske histerije
Više od 20 medija prenosilo je prethodnih godina tezu da je vibrator nastao kao sredstvo za lečenje histeričnih žena, jer je orgazam – kako se navodi – tada bio "jedini lek" za histeriju.
Foto: Pexels (Anna Shvets)
Prema ovoj teoriji, histerija se kod žena još od antičkog doba lečila masturbacijom, ali je kasnije pod uticajem hrišćanstva taj metod postao ozloglašen: samozadovoljavanje je smatrano "opasnim po telo i um", piše FakeNews Tragač.
Optimalno rešenje – ako je verovati ovoj priči – pronađeno je u 19. veku u vidu vibratora, a "terapiju" su sprovodili lekari i babice.
Međutim, ova teorija je iz više razloga lažna. Istorija vibratora, kao i tretmana histerije, mnogo je manje šokantna i zanimljiva. Ovaj mit se pogrešno prenosi već godinama u medijima na engleskom i već su ga dekonstruisali Gardijan (2014), Atlentik (2018), Bi-Bi-Si (2020), Sajens alert (2020) i Njujork tajms (2021).
Granvilova sprava za masažu
Vibrator je krajem 19. veka izumeo britanski lekar Džozef Mortimer Granvil za potrebe masaže različitih delova tela i tretman različitih zdravstvenih stanja, a njegova prvobitna svrha nije podrazumevala masturbaciju.
"Moja istraživanja su nastala iz potrage za sredstvima za ublažavanje nepodnošljivog bola neuralgije", navodi Granvil u svojoj knjizi "Nervne vibracije i ekscitacija kao agensi u lečenju funkcionalnih poremećaja i organskih bolesti". U ovoj knjizi navode se različite primene vibratora (ublažavanje glavobolje, ublažavanje ukočenosti i nekontrolisanih pokreta), ali se u tom kontekstu nigde ne spominje histerični paroksizam.
Bi-Bi-Si u svom članku objašnjava da ne postoje dokazi da su se vibratori uopšte koristili za seksualno zadovoljstvo pre 1900. godine. S početkom 20. veka pokrenuta je komercijalna prodaja, a tada vibrator postaje implicitno prepoznat i kao seksualno pomagalo. Takođe, u članku britanskog javnog servisa navedeno je da su se vibratori kakve danas poznajemo pojavili pedesetih godina prošlog veka, piše FakeNews Tragač.
Nežnost parne mašine
Teorija o vibratorima i lečenju histerije pada u vodu i zbog ideje da su lekari vibratorima dovodili žene do orgazma ne znajući pritom da izazivaju seksualno zadovoljstvo. Istoričarka Fern Ridel u svom tekstu u Gardijanu objašnjava da "vibratori iz viktorijanskog perioda nisu imali nikakve veze sa seksom. Korišćeni su za masažu, a ne za masturbaciju. Ideja da će ženu dovesti do orgazma uređaj koji se okreće uz glasno zujanje i udara vas s istom 'nežnošću' kao parna mašina, jednostavno ne pije vodu".
Najvažniji dokaz da ovaj mit nije tačan dali su istraživači Hali Liberman i Erik Šacberg 2018. godine. Oni su u svom naučnom radu proveravali navode iz knjige istoričarke Rejčel Mejns "Tehnologija orgazma" iz 1999. godine, iz koje potiče mit o masturbaciji žena kao ustaljenom leku za histeriju, kao i ideja o postanku vibratora.
Liberman i Šacberg istražili su izvore na koje se Mejns pozivala i došli do zaključka da su podaci pogrešno protumačeni: "Mejns tvrdi da su se ruke i zglobovi lekara umarali od masturbacije, pa su se okrenuli vibratorima kako bi mehanizovali proces. Njeni izvori ne podržavaju tvrdnju da je ručna masaža klitorisa bila dugotrajna i teška, niti da je praksa bila rasprostranjena u 19. veku, niti da su se vibratori koristili za ubrzavanje procesa".
Veoma popularna laž
Kada je Rejčel Mejns upitana o rezultatima provere svog bestselera, rekla je da je ona svoju ideju više predstavila kao teoriju, hipotezu, i da joj nije bila namera da je ljudi shvate kao neupitnu istinu.
Sporna knjiga je, međutim, dobila čak tri nagrade, što je doprinelo vidljivosti i viralnosti neutemeljene pretpostavke. Prema knjizi su producirani pozorišna predstava i dokumentarac, kao i igrani film Histeria (2011) koji se reklamirao kao "film baziran na istinitoj priči".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Psihijatrijske bolesti u starijem dobu: Kada povlačenje, tuga i zaboravnost nisu samo posledica godina
30.06.2026.•
1
Starenje donosi brojne promene, ali povlačenje iz društva, gubitak interesovanja, problemi sa snom i nagle promene ponašanja ne treba automatski pripisati godinama.
Nisu sve glavobolje iste: Evo na koje simptome treba da obratite pažnju
29.06.2026.•
0
Iako su glavobolje najčešće povezane sa stresom, umorom ili dehidracijom, neurolog upozorava da jedna njihova vrsta može biti znak ozbiljne infekcije.
Biološki sat otkriva skrivene faktore koji ubrzavaju starenje
29.06.2026.•
0
Industrija zdravlja i velnesa obožava biološke satove.
Stres može fizički da promeni strukturu vaše krvi
29.06.2026.•
1
Kada se nagomilaju rokovi na poslu, finansijske brige ne prestaju ili vas čeka neočekivani javni nastup, anksioznost često doživljavamo kao isključivo psihološki problem - nešto što treba prevazići uz malo više volje.
Letnji odmor menja naše navike u ishrani: Unosimo li dovoljno joda?
29.06.2026.•
0
Leto je period kada mnogi menjaju svakodnevne navike, pa tako i način ishrane.
Pomeranje malog prsta navodno pomaže u sprečavanju Alchajmerove bolesti - evo šta je istina
29.06.2026.•
2
Šta kada bi zaštita mozga od demencije bila jednostavna kao pomeranje malih prstiju nekoliko sekundi svakog dana?
Oralni kontraceptivi povezani sa značajnim porastom kompulzivnog prejedanja kod žena
28.06.2026.•
0
Oralni kontraceptivi mogli bi imati neočekivan uticaj na prehrambene navike žena, pokazuje novo istraživanje.
Sve više ljudi u Holandiji odsustvuje sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja
28.06.2026.•
1
Međunarodna kompanija za zapošljavanje Randstad upozorila je na porast broja zaposlenih koji odsustvuju sa posla zbog stresa i sindroma izgaranja (burn-out), što dodatno opterećuje već zategnuto tržište rada u Holandiji.
Češanje ujeda komarca u početku može da prija, ali nauka objašnjava zašto je to loša ideja
28.06.2026.•
4
Verovatno to slušate još od detinjstva: Nemoj da češeš ujed insekta ili osip, samo ćeš ga pogoršati. Ali zašto bi nešto što pruža tako dobar osećaj bilo loše?
Ishrana bogata mastima i šećerom povezana sa poremećajem pamćenja i ponašanja
28.06.2026.•
0
Ishrana bogata zasićenim mastima, holesterolom i šećerima može negativno da utiče na funkcije mozga i da poveća rizik od poremećaja raspoloženja i pamćenja.
Vaš odnos prema luku mogao bi da otkrije nešto o vašem budućem zdravlju
28.06.2026.•
2
Ishrana i zdravlje usko su povezani, ali pojedinosti mogu biti nejasne, jer postoji mnogo faktora koji utiču na njih.
Voće i povrće koje najbolje hidrira organizam
28.06.2026.•
0
Visoke temperature koje su zahvatile zemlju mnogima smanjuju apetit, ali pravilnim izborom namirnica možemo pomoći organizmu da se lakše izbori sa vrućinom.
Žene teže izlaze na kraj sa vrućinom, doktorka objašnjava zašto
28.06.2026.•
0
Jedna lekarka opšte prakse objasnila je zašto toplotni talasi mogu "teže da padaju" ženama.
Četiri zdravstvena stanja koja se mogu pogoršati tokom vrućina
28.06.2026.•
2
Visoke temperature kod nekih ljudi mogu pogoršati postojeća zdravstvena stanja.
Mlađe generacije biološki stare brže
28.06.2026.•
1
Mlađe generacije stare biološki brže od svojih prethodnika, što bi moglo da poveća rizik od razvoja tumora u ranijem životnom dobu.
Multivitamin utiče na brzinu starenja: Evo šta je još otkrila nova studija
27.06.2026.•
0
Uzimanje jedne multivitaminske tablete dnevno moglo bi imati mali, ali merljiv uticaj na proces starenja i kvalitet života.
Saveti doktorke Hitne pomoći tokom toplotnog talasa: Šta raditi, a šta izbegavati?
27.06.2026.•
2
Toplotni talas iz zapadne Evrope stigao je i u Srbiju, a visoke temperature očekuju se i tokom vikenda kao i početkom naredne nedelje.
U Moskvi otvorena prva škola za odvikavanje od pušenja uključujući i vejping
27.06.2026.•
2
Prva škola za odvikavanje od pušenja koja uključuje i odvikavanje od elektronskih cigareta otvorena je u Moskovskom naučno-praktičnom centru za narkologiju.
Neurološke promene u starijem dobu: Kada su zaboravnost i usporenost deo starenja, a kada znak za pregled
27.06.2026.•
3
Starenje donosi mnoge promene u organizmu, među njima su i promene nervnog sistema. Slabija koncentracija, sporije kretanje i zaboravljanje mogu biti deo prirodnog procesa, ali određeni simptomi zahtevaju posetu lekaru.
Preporuke Batuta: Kako da se zaštitite tokom toplotnog talasa
27.06.2026.•
2
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je preporuke za zaštitu tokom ekstremno visokih temperatura.
Studija: Mirisi, zvukovi i boje mogu da ublaže osećaj toplote
25.06.2026.•
2
Osećaj toplote u prostoru moguće je ublažiti bez korišćenja električnih sistema za hlađenje, uz dopunu zvaničnih preporuka Federalne kancelarije za javno zdravlje.
Komentari 3
Branko
@strucnjak
strucnjak
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar