CO2 iz vazduha menja našu krv
Porast ugljen-dioksida (CO2) u Zemljinoj atmosferi može se detektovati i izmeriti u krvi njenih ljudskih stanovnika, sugeriše nova studija.
Foto: Pixabay
U zdravstvenim podacima tokom 20 godina iz baze podataka stanovništva SAD, naučnici su pronašli promene u hemiji krvi koje su, kako kažu, u skladu sa većom izloženošću CO2.
To još nije opasno, ali ako se trend nastavi, neke vrednosti hemije krvi mogle bi da se približe granici današnjeg prihvaćenog zdravog raspona oko 2076. godine, prema modelovanju istraživača.
"Ono što vidimo jeste postepena promena u hemiji krvi koja odražava porast atmosferskog ugljen-dioksida, koji pokreće klimatske promene. Ako se trenutni trendovi nastave, modelovanje pokazuje da bi prosečni nivoi bikarbonata u narednih 50 godina mogli da se približe gornjoj granici današnjeg prihvaćenog zdravog raspona. Nivoi kalcijuma i fosfora takođe bi mogli da dosegnu donju granicu svojih zdravih raspona kasnije tokom ovog veka", kaže respiratorni fiziolog Aleksandar Larkomb sa Univerziteta Kertin u Australiji, prenosi ScienceAlert.
Prema fosilnom zapisu, nivoi atmosferskog CO2 na Zemlji ostali su relativno stabilni tokom najmanje 150.000 godina istorije Homo sapiensa, krećući se oko 280 do 300 delova na milion (ppm). U poslednjim decenijama dramatično su porasli, sa oko 369 ppm 2000. godine na oko 420 ppm danas.
U ljudskoj krvi CO2 se pretvara u bikarbonat. U normalnim koncentracijama, ovo jedinjenje je korisno jer pomaže telu da održava zdrave pH vrednosti.
Međutim, Larkomb i njegov kolega, penzionisani geonaučnik Fil Bervirt, povezan sa Australijskim nacionalnim univerzitetom, pretpostavili su da bi bikarbonat mogao biti i krvni pokazatelj nivoa atmosferskog CO2.
Oni su ispitali podatke o hemiji krvi iz Američkog nacionalnog istraživanja zdravlja i ishrane (NHANES), koje je prikupljalo uzorke od približno 7.000 Amerikanaca svake dve godine između 1999. i 2020. godine, kako bi kvantifikovali bilo kakvu promenu na nivou populacije u nivou bikarbonata u krvi.
I upravo su to pronašli. U vremenskom periodu studije, prosečna koncentracija bikarbonata u krvi porasla je sa 23,8 na 25,3 miliekvivalenata po litru - povećanje od oko sedam procenata, ili 0,34 procenta godišnje. To je pratilo porast CO2 u istom vremenskom periodu, napominju istraživači.
U međuvremenu, nivoi kalcijuma i fosfora u posmatranoj grupi pokazali su suprotan trend, pri čemu je kalcijum opao za dva procenta, a fosfor za sedam procenata.
Ovo može biti povezano sa činjenicom da kada se ugljen-dioksid rastvori u krvotoku, on menja kiselinsko-baznu ravnotežu tela. Da bi se pH krvi održao u uskom zdravom rasponu, bubrezi zadržavaju bikarbonat, molekul pufera koji pomaže u neutralisanju viška kiselosti. Kosti takođe mogu da deluju kao pufer za kiselinu razmenjujući minerale poput kalcijuma i fosfora.
U ovom trenutku, ove promene su male i unutar opsega koji telo može da podnese. Međutim, paralelni porast je upečatljiv. Ako su istraživači u pravu, mogli bismo tokom vremena videti fiziološke promene na nivou populacije.
"Zapravo mislim da ono što vidimo jeste da se naša tela ne prilagođavaju. Izgleda da smo prilagođeni rasponu CO2 u vazduhu koji je sada možda prevaziđen. Normalan raspon održava delikatnu ravnotežu između toga koliko CO2 ima u vazduhu, našeg pH krvi, brzine disanja i nivoa bikarbonata u krvi. Pošto je CO2 u vazduhu sada viši nego što su ljudi ikada iskusili, izgleda da se akumulira u našim telima. Možda nikada nećemo moći da se prilagodimo, zbog čega je od vitalne važnosti ograničiti atmosferske nivoe CO2", kaže Bervirt.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Air Quality, Atmosphere & Health".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Neurološke promene u starijem dobu: Kada su zaboravnost i usporenost deo starenja, a kada znak za pregled
27.06.2026.•
0
Starenje donosi mnoge promene u organizmu, među njima su i promene nervnog sistema. Slabija koncentracija, sporije kretanje i zaboravljanje mogu biti deo prirodnog procesa, ali određeni simptomi zahtevaju posetu lekaru.
Preporuke Batuta: Kako da se zaštitite tokom toplotnog talasa
27.06.2026.•
2
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je preporuke za zaštitu tokom ekstremno visokih temperatura.
Studija: Mirisi, zvukovi i boje mogu da ublaže osećaj toplote
25.06.2026.•
1
Osećaj toplote u prostoru moguće je ublažiti bez korišćenja električnih sistema za hlađenje, uz dopunu zvaničnih preporuka Federalne kancelarije za javno zdravlje.
Leto, imunitet i jod: Šta treba da znamo?
25.06.2026.•
0
Leto je period odmora, putovanja, kupanja, ali i vreme kada je organizam izložen većem riziku od različitih infekcija.
Stručnjaci upozoravaju: Ekstremne vrućine pojačavaju anksioznost, agresiju i depresiju
25.06.2026.•
3
Toplotni talasi ne utiču samo na fizičko zdravlje već i na funkcionisanje mozga i emocionalnu stabilnost, upozoravaju francuski stručnjaci.
Starenje i onkološke bolesti: Zašto su prevencija, pregledi i pravilan izbor terapije važni u starijem dobu
24.06.2026.•
2
Onkološke bolesti češće se javljaju u starijem životnom dobu, jer se tokom godina u organizmu nakupljaju promene koje mogu dovesti do nastanka malignih ćelija.
Koliko vode treba piti tokom toplotnog talasa?
24.06.2026.•
3
Leto je stiglo, a sa njim i prvi ozbiljniji toplotni talasi.
Prvi put u Holandiji izvršena eutanazija teško bolesnog deteta
23.06.2026.•
3
U Holandiji je prvi put sprovedena eutanazija neizlečivo bolesnog deteta otkako su početkom 2024. godine stupila na snagu pravila koja to omogućavaju, saopštila je ministarka javnog zdravlja te zemlje Sofi Hermans.
Lekovi mogu da budu manje efikasni ako stoje na vrućini, premestite ih u frižider
23.06.2026.•
0
Lekovi mogu da izgube efikasnost ako su izloženi visokoj temperaturi, a optimalna temperatura ne bi smela da bude viša od 25 stepeni Celzijusa.
Šta se dešava sa mozgom kada jedete banane?
22.06.2026.•
0
Ako vam je zdravlje mozga prioritet, verovatno već znate da je smanjenje unosa hrane bogate šećerom jedna od najboljih navika u ishrani.
Supstanca prisutna u kupusnjačama mogla bi da pomogne protiv gojaznosti i povišenog šećera
22.06.2026.•
0
Supstanca prisutna u rukoli i drugim kupusnjačama, među kojima su brokoli i kupus, mogla bi da pomogne u sprečavanju gojaznosti i ublažavanju posledica ishrane bogate mastima.
Korisnici Ozempika su manje skloni nasilničkom ponašanju
21.06.2026.•
1
GLP-1 lekovi, kao što su Ozempik i Vigovi, mogli bi da smanje rizik od nasilničkog ponašanja kod osoba koje ih trenutno koriste.
Aleksitimija - skriveno iskustvo miliona ljudi
21.06.2026.•
0
Zamislite da osećate knedlu u stomaku ili ubrzano lupanje srca, a da ne možete da odredite da li osećate bes, anksioznost ili uzbuđenje. Za milione ljudi širom sveta, to je svakodnevno iskustvo.
Studija: Nanočestice pokazale obećavajuće rezultate u borbi protiv raka prostate
21.06.2026.•
0
Nanočestice napravljene od silicijum-dioksida pokazale su visok nivo efikasnosti u uništavanju ćelija raka prostate i podsticanju imunološkog odgovora organizma, pokazala je studija objavljena u "Cancer Research".
Malo poznata bolest zuba možda pogađa milione dece
21.06.2026.•
0
Mlečni zubi vašeg deteta, mali, nežni i kredasto beli, ispadaju. Na njihovom mestu niču žućkasto-smeđi, krhki zubi - na iznenađenje svih.
Voće koje najviše čuva srce
21.06.2026.•
0
Poznata preporuka o "pet porcija voća i povrća dnevno" decenijama se smatra zlatnim standardom zdrave ishrane.
Studija otkrila optimalan broj koraka dnevno za ublažavanje posledica dugotrajnog sedenja
21.06.2026.•
1
Verovatno ste već čuli da bi odrasli trebalo da naprave 10.000 koraka dnevno.
Ako ne možete da spavate bez pokrivača, čak ni kad je vruće - evo šta stoji iza toga
21.06.2026.•
2
Ako ste i leti jedna od onih osoba koje ne mogu da zaspu bez pokrivača, čak ni kada je u sobi veoma toplo, niste jedini.
Srčane bolesti u starijem dobu: Kako prepoznati simptome i smanjiti rizik od oboljevanja
20.06.2026.•
2
Starije osobe češće obolevaju od bolesti srca i krvnih sudova, ali se rizik može smanjiti zdravijim navikama i redovnim kontrolama. Važno je i na vreme prepoznati simptome koji ukazuju na srčane probleme.
Zaspite čim legnete? Evo šta vam telo poručuje
19.06.2026.•
1
Većini ljudi treba 10 do 20 minuta da utonu u san, dok neki zaspe gotovo odmah čim legnu.
Zašto treba izbegavati tuširanje hladnom vodom tokom vrućina?
19.06.2026.•
2
Kada krenu vrućine, mnogi spas traže pod hladnim tušem. Međutim, iako takvo osveženje pruža trenutno olakšanje, ono zapravo ne pomaže telu da se rashladi, a za neke može biti i rizično.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar