Šta je legionela i kako nastaje infekcija?
Vest da su u zagrebačkom Kliničko-bolničkom centru preminule tri osobe od šest zaraženih legionelom izazvala je pažnju javnosti, ali i zabrinutost gde i kako možemo da se zarazimo.
Foto: 021.rs
Pomoćnik direktora zabrebačkog kliničko-bolničkog centra Milivoj Novak naveo je da je bakterija izolovana u vodovodu bolnice zbog čega je pokrenuto ispuštanje tople vode koja je pogodno okruženje za razvoj bakterije.
Kako je već za Danas objasnila epidemiološkinja Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd dr Slavice Maris legionela, izazivač legionarske bolesti je bakterija koja se prirodno pojavljuje u vodi, postoji oko 60 vrsta, a najmanje 28 povezano je sa infekcijom kod ljudi.
"U 80 do 90 odsto svih infekcija kod ljudi izaziva bakterija Legionella pneumophila. Ona ima 16 serogrupa, a serogrupa 1 je najčešći uzrok bolesti. Infekcija legionelom dovodi do legionarske bolesti, odnosno teške upale pluća i blažeg oblika pontijačne groznice, oboljenja slična gripu. Kod legionarske bolesti period inkubacije (od unošenja miktroorganizma do ispoljavanja prvih simptoma bolesti) je od dva do 10 dana, može i do dve nedelje. Za pontijačnu groznicu inkubacija je kraća, od nekoliko sati do tri dana", navela je prošlog leta dr Maris.
Dodaje da lanac infekcije počinje prisustvom patogenih ćelija legionele u određenom vodnom sistemu.
"U ovom vodnom sistemu legionela može da se razmnožava, posebno ako postoje određeni uslovi okoline kao što su adekvatna temperatura vode (<50°C), obilje hranjivih materija, prisustvo biofilma ili stagnacija vode. Legionela se može naći u vodi u bojlerima, naročito ako se voda zagreva na nižim temperaturama i ako se bojler ne koristi često", istakla je doktorka.
Da bi izazvala infekciju, legionela mora da se rasprši i proširi u vazduh odakle je mogu udahnuti osetljive osobe.
"Neki sistemi otvorene vode, kao što su sistemi za pijaću vodu, rashladni tornjevi ili spa bazeni, stvaraju mnogo aerosola tokom normalnog rada i mogu biti izvori legionele. Aerosol se stvara tokom prskanja vode, ispiranja toaleta, tuširanja, pokretanja slavine, navodnjavanja, korišćenja ovlaživača, aeracije vode, procesa hlađenja korišćenjem tokova otvorene vode, procesa pranja (npr. pranje automobila)", objasnila je dr Maris.
Kako infekcija nastaje?
Prema njenim rečima, infekcija nastaje kada osetljiva osoba duboko udahne kontaminirane aerosole, a podložnost osobe za infekciju zavisi od različitih faktora, uključujući pol i godine, imunitet i drugo, na primer, pušenje.
Odgovarajući na pitanje koliko je legionela česta pojava u bolnicama i koliko su pacijenti ugroženi, dr Maris rekla je da na teritoriji Beograda nisu zabeleženi slučajevi obolevanja od legionarske bolesti povezani sa pružanjem zdravstvene zaštite.
"Prema podacima Evropskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, nastanak infekcije među slučajevima prijavljenim u zemljama EU u 2018. godini se može povezati u 72 odsto sa zajednicom, 20 odsto sa putovanjem, 6 odsto sa pružanjem zdravstvene zaštite, a svega 2 odsto je u pitanju ostalo. Na teritoriji Beograda legionarska bolest se jako retko registruje, poslednji slučaj je zabeležen 2020. godine i to je bio samo jedan registrovan slučaj obolevanja u toj godini. Od 2021. do juna ove godine u Beogradu nije zabeležen nijedan slučaj ovog oboljenja", navele je epidemiološkinja Maris.
Pacijent se šalje na testiranje ukoliko lekar nakon pregleda, urađenih laboratorijskih analiza i postavljene dijagnoze pneumonije postavi sumnju na legionarsku bolest.
Analiza se može obavliti u laboratoriji Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, kao i u laboratoriji Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, gde se vrši ispitivanje prisustva legionele u vodi ili u brisevima.
"Legionarsku bolest karakteriše teška penumonija, a simptomi koji ukazuju su visoka temperatura, bol u mišićima, jeza, uporan kašalj (suv), bolovi u grudima, teškoće sa disanjem, zbunjenost, dijareja, gubitak apetita. Leči se primenom antibiotika, dok se kod pontijačne groznice obično antibiotici ne primenjuju, jer i bez njih dolazi do samoizlečenja. Posle preležane legionarske bolesti, pacijenti se uglavnom oporavljaju bez posledica, ali nekada mogu biti prisustne dugoročne posledice: restriktivna plućna bolest, slabost i umor, neurološki problem, loša memorija i koncentracija, retrogradna amnezija (gubitak pamćenja) i cerebelarna disfunkcija, koja izaziva probleme sa ravnotežom, motoričkom kontrolom. Kod ove bolesti smrtnost je 10 odsto", objasnila je sagovornica Danasa.
Ipak, oni koji jednom preleže ovu bolest ne znači da je neće dobiti ponovo.
Veći rizik za obolevanje od legionarske bolesti imaju osobe: muškog pola (dve trećine svih slučajeva), starosti preko 50 godina, pušači, osobe sa oslabljenim imunitetom i sa hroničnim oboljenjima.
Klima uređaje redovno održavati
Prema rečima pulmološkinje prim dr Tatjane Radosavljević, ukoliko se klima uređaji ne održavaju redovno, odnosno dva do tri puta godišnje, u njima se zadržavaju, pre svega, mikroorganizmi, koji kada klima radi mogu da dolaze do naših respiratornih puteva i da izazivaju ozbiljne bolesti.
"Jedna od bolesti koja se zove legionarska bolest je upravo tako i otkrivena prošlog veka u jednom hotelu u kome su se sakupljali legionari. Primećeno je da je vrlo ozbiljna upala pluća nastala kod velikog broja njih. Kada su se epidemiološke službe uključile videle su da su iza svega toga bili nedovoljno čišćeni klima uređaji", govorila je dr Radosavljević za TV Prva i dodala da su klima uređaji pogodno mesto i za koksaki virus, kao i za alergije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Pet uobičajenih navika ispijanja kafe koje bi trebalo da izbegavate
14.05.2026.•
1
Iako kafa ima mnoge dokazane zdravstvene prednosti, neke uobičajene greške u njenom ispijanju mogu uticati na vaš nivo energije, san, hidrataciju i celokupno zdravlje.
Ako se bude pravila vakcina protiv hantavirusa - biće potrebno više godina da bude spremna
14.05.2026.•
1
Vakcina protiv hantavirusa može biti razvijena, ali ako se sprovede po svim standardima i prođe sva neophodna ispitivanja, taj proces bi mogao da potraje nekoliko godina.
Majke možda kriju tajnu ljudske dugovečnosti
13.05.2026.•
0
Mnogi od nas duguju svojim majkama sam opstanak do odraslog doba. To je težak posao, pobrinuti se da deca ne upadnu u opasne situacije.
Zašto imamo umnjake i da li će jednog dana potpuno nestati
13.05.2026.•
0
Postoji određena ironija u činjenici da jedan od najčešćih hirurških zahvata koji se danas izvodi kod mladih odraslih osoba postoji upravo zbog najprepoznatljivije osobine naše vrste - ljudskog mozga.
Ako ljudi postaju pametniji, zašto nam se mozak smanjuje?
13.05.2026.•
4
Tokom poslednje dve decenije, neke studije sugerisale su da se ljudski mozak smanjuje. Ali postoje i dokazi da su IQ rezultati rasli tokom prošlog veka.
Istraživanje: Elektronske cigarete oštećuju ćelije pluća već posle 24 sata
12.05.2026.•
2
Elektronske cigarete često se predstavljaju kao bezbednija alternativa klasičnom duvanu, ali novo istraživanje Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo pokazuje da to nije baš tako.
Da li treba uzimati kreatin kao suplement?
12.05.2026.•
0
Kreatin je već dugo popularan suplement među sportistima i bodibilderima, koji tvrde da im daje kratke nalete energije potrebne za intenzivne treninge i pomaže u izgradnji mišića.
Jedan organ u ljudskom telu stari brže od ostalih
12.05.2026.•
0
Naša tela ne stare istim tempom, a neki organi propadaju brže od drugih. Srećom, mnogo toga možemo učiniti kako bismo taj proces usporili.
Kako izgleda karantin za zaražene hantavirusom: Objavljen kakav je protokol
11.05.2026.•
2
Četrnaestoro Španaca koji su bili na kruzeru na kojem se pojavio smrtonosni hantavirus nalaze se u vojnoj bolnici "Gomez Ulja" u Madridu.
Naučnici napravili prvu "mapu mirisa"
10.05.2026.•
0
Čulo mirisa je moćno čulo. Ono signalizira vašem telu da li će nešto imati dobar ukus (ili užasan), da ste konačno stigli kući, da samo što nije počela kiša, da je stiglo proleće ili da psu treba kupanje.
Koje mleko je nazdravije?
10.05.2026.•
5
Ako ste proveli neko vreme kupujući mleko u lokalnom supermarketu, verovatno ste primetili da je izbor, uključujući mlečne i biljne alternative, veći nego ikad pre.
Neki znaci depresije mogu se pojaviti u krvi
10.05.2026.•
0
Smatra se da depresija pogađa gotovo šest odsto odraslih, ali njeno dijagnostikovanje može biti teško: simptomi se razlikuju, a procena se i dalje u velikoj meri oslanja na iskustva koja sami pacijenti prijavljuju.
Kafa može da štiti od starenja, a kofein nije glavni razlog
10.05.2026.•
0
Kao da čovečanstvu treba još jedan razlog da prigrli svoj jutarnji (ili večernji) espreso, naučnici su upravo otkrili način na koji kafa potencijalno poboljšava zdravlje i dugovečnost - a kofein igra samo manju ulogu.
Direktorka "Batuta": Nema opasnosti od pandemije hantavirusa, naše zdravstvo spremno da reaguje ako zatreba
10.05.2026.•
23
Govoreći o hantavirusu koji se pojavio na kruzeru i odneo tri života, direktorka Instituta "Batut" profesorka Verica Jovanović kaže za RTS da 30 godina nije došlo do mutacije ovog virusa i da nema opasnosti od pandemije.
Doktor Stanojević: Broj mladih obolelih od raka debelog creva četvorostruko uvećan
10.05.2026.•
2
Broj obolelih od kolorektalnog karcinoma stalno se povećava, a među mlađima od 50 godina četvorostruko je povećan.
Evropsko kardiološko društvo objavilo nove smernice o ishrani osoba sa srčanim problemima
08.05.2026.•
0
Vodeći evropski kardiolozi objavili su nove prehrambene preporuke za srčane bolesnike, ističući da im treba savetovati da prednost daju kuvanju kod kuće kako bi izbegli "ultraprerađenu" hranu.
Istraživanje: Padovi nakon četrdesete godine mogu ukazivati na demenciju
07.05.2026.•
0
Starije osobe sa istorijom padova mogu imati mnogo veći rizik od razvoja demencije, prema istraživanju koje je uključivalo skoro tri miliona ljudi.
Autoimune bolesti: Koji dodaci ishrani mogu pomoći?
07.05.2026.•
0
Više miliona ljudi u svetu boluje od autoimunih bolesti. One se teško otkrivaju, ponekad su simptomi netipični, a terapija je simptomatska.
Zašto bi trebalo da izbegavate sedenje prekrštenih nogu
06.05.2026.•
3
Dugotrajno sedenje prekrštenih nogu trebalo bi izbegavati, jer ono može izazvati neravnomerno opterećenje kukova, karlice i donjeg dela leđa.
HPV infekcija, testiranje i vakcinacija - šta je važno da znamo?
06.05.2026.•
0
HPV je česta, ali često nevidljiva infekcija koja može imati ozbiljne posledice.
Nije svejedno kad pijete kafu: Koje je najbolje vreme?
06.05.2026.•
1
Bilo da se oslanjate na kafu da započnete svoj dan, da izgurate popodnevni trening ili završite iscrpljujući radni zadatak, možda biste želeli da razmislite o tome kada je pijete.
Komentari 1
Miodrag
A niko da kaze, sta sa vodom u pivu ili u koka koli ?
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar