Položaj u kojem spavamo je važan za naše zdravlje i utiče na dugovečnost

Spavanje je neophodno za zdravlje, ali položaj u kojem spavamo može praviti značajnu razliku između odmornog tela i hronične iscrpljenosti.
Položaj u kojem spavamo je važan za naše zdravlje i utiče na dugovečnost
Foto: Pixabay (ilustracija)
To nije samo stvar navike, već faktor koji može uticati i na dužinu života.
Spavanje na levoj strani je najbolji izbor za vaše zdravlje
 
Spavanje na levoj strani tela povezano je sa nizom prednosti. Dr Helen Mesije objašnjava kako ova pozicija pomaže da se mozak bolje očisti od toksina.
 
Spavanje na levoj strani takođe poboljšava cirkulaciju smanjujući pritisak na šuplju venu, veliku venu koja vraća krv u srce, što je posebno korisno za trudnice i osobe sa srčanim problemima, ističe Endrju E. Kolski. Pored toga, ovaj položaj podstiče bolje varenje i smanjuje gorušicu, jer drži želudac ispod jednjaka, piše Index.hr.
 
Ortopedski hirurg dr Gbolahan Okubadejo takođe napominje da je spavanje na boku korisno za kičmu, posebno ako imate jastuk između kolena da biste smanjili pritisak na donji deo leđa.
Drugo mesto: spavanje na leđima
 
Ako volite da spavate na leđima, imate dobar instinkt.
 
Prema dr Okubadeji, ležanje na ravnim leđima pomaže u ravnomernoj distribuciji težine po telu, čime se smanjuje pritisak na kičmu.
 
"Spavanje na leđima je takođe korisno za ljude koji se oporavljaju od povreda ili bolova u mišićima", navode lekari.
 
Međutim, ako imate problema sa hrkanjem ili apnejom, stručnjaci preporučuju izbegavanje ovog položaja jer može da pogorša simptome, piše Parade.
 
Najgori izbor: spavanje na stomaku
 
Spavanje na stomaku nosi najviše zdravstvenih rizika. Povećava pritisak na vrat i kičmu, otežava disanje i može izazvati utrnulost usled pritiska na nerve.
 
Ako inače ne možete da zaspite, stručnjaci preporučuju veoma ravan jastuk ili spavanje bez jastuka i manji jastuk ispod kukova.
Važno je i ono što ne vidimo
 
Položaj u kojem spavate nije jedini faktor koji utiče na dugovečnost.
 
Kvalitet i trajanje sna igraju još važniju ulogu, baš kao i dušek na kome spavamo. Najbolje je izabrati dušek srednje čvrstine koji pruža podršku bez previše savijanja.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Sindrom policističnih jajnika menja naziv

Nakon više godina rasprave, sindrom policističnih jajnika će se preimenovati u poliendokrini metabolički ovarijalni sindrom, čime se bolje odražavaju višestruki efekti ovog stanja na organizam, saopštili su stručnjaci.

Da li treba uzimati kreatin kao suplement?

Kreatin je već dugo popularan suplement među sportistima i bodibilderima, koji tvrde da im daje kratke nalete energije potrebne za intenzivne treninge i pomaže u izgradnji mišića.

Naučnici napravili prvu "mapu mirisa"

Čulo mirisa je moćno čulo. Ono signalizira vašem telu da li će nešto imati dobar ukus (ili užasan), da ste konačno stigli kući, da samo što nije počela kiša, da je stiglo proleće ili da psu treba kupanje.

Koje mleko je nazdravije?

Ako ste proveli neko vreme kupujući mleko u lokalnom supermarketu, verovatno ste primetili da je izbor, uključujući mlečne i biljne alternative, veći nego ikad pre.

Neki znaci depresije mogu se pojaviti u krvi

Smatra se da depresija pogađa gotovo šest odsto odraslih, ali njeno dijagnostikovanje može biti teško: simptomi se razlikuju, a procena se i dalje u velikoj meri oslanja na iskustva koja sami pacijenti prijavljuju.