Zevanje ima iznenađujući efekat na mozak
Zevanje ima neobičan i neočekivan uticaj na tok tečnosti koja štiti mozak, otkriva nedavna studija, iako još nije jasno kakav bi mogao biti uticaj ove promene.
Foto: Pixabay
Prema istraživačima sa Univerziteta Novog Južnog Velsa u Australiji, nalazi bi mogli da pruže ključni trag u razumevanju zašto su ljudi (i mnoge druge vrste) razvili sposobnost zevanja.
Istraživački tim koristio je magnetnu rezonancu (MRI) kako bi snimio glave i vratove 22 zdrava učesnika dok su im govorili da zevaju, duboko dišu, potiskuju zevanje i normalno dišu.
S obzirom na to da zevanje i duboko disanje dele slične mehanizme, istraživači su očekivali da će izgledati slično na snimcima. Iznenađujuće, slike su otkrile ključnu razliku: za razliku od dubokih udisaja, zevanje je slalo cerebrospinalnu tečnost (CSF) dalje od mozga.
"Zevanje je pokretalo pomeranje CSF-a u suprotnom pravcu nego tokom dubokog udisaja. I samo smo sedeli tamo kao - vau, ovo definitivno nismo očekivali", rekao je neuronaučnik Adam Martinak za New Scientist.
Ovo nije zabeleženo u svakom slučaju i javljalo se ređe kod muškaraca, iako istraživači upozoravaju da je to možda posledica smetnji koje izaziva sam skener.
Analiza je takođe pokazala da su i duboki udisaji i zevanje povećavali protok krvi koja izlazi iz mozga, stvarajući više prostora za dolazak sveže krvi.
Protok krvi nije menjao pravac tokom zevanja. Ipak, tokom početnih faza zevanja, protok krvi kroz karotidne arterije koji ulazi u mozak porastao je za oko trećinu, što pruža potencijalne dokaze za više razloga postojanja ovog ponašanja.
Pored toga, svi učesnici imali su jedinstvene obrasce zevanja koje su precizno ponavljali svaki put kada bi zevali. To je znak da svako od nas ima sopstveni centralni generator obrazaca koji određuje kako zevamo.
"Ova fleksibilnost bi mogla objasniti varijacije među učesnicima, dok se istovremeno održava prepoznatljiv, individualno specifičan obrazac; i implicira da obrasci zevanja nisu naučeni, već da su urođeni deo neurološkog programiranja", pišu istraživači u svom radu, prenosi ScienceAlert.
Sledeće veliko pitanje jeste - šta sve ovo znači, i zašto se zevanje toliko razlikuje od dubokog disanja kada je reč o CSF-u, tečnosti koja pomaže da centralni nervni sistem funkcioniše pravilno, isporučuje hranljive materije i uklanja otpadne materije.
Jedna od mogućnosti koje istraživači pominju jeste da zevanje ima specifičnu ulogu u "čišćenju" mozga. Druga ideja jeste da je u pitanju neka vrsta funkcije hlađenja mozga.
Zevanje očigledno ima blisku vezu sa mozgom i centralnim nervnim sistemom, veći mozgovi obično znače i duže zevanje, na primer, možda zanimljiv podatak koji možete podeliti sa porodicom ili prijateljima sledeći put kad zevate duže nego obično.
Zevanje i dalje ostaje prilično zagonetna pojava sa uglavnom nejasnom svrhom, iako se radi o ponašanju koje se viđa kod mnogih različitih vrsta i koje ima tendenciju da bude "zarazno" među ljudima i životinjama.
"Zevanje izgleda kao vrlo adaptivno ponašanje i dalja istraživanja njegovog fiziološkog značaja mogu biti korisna za razumevanje homeostaze centralnog nervnog sistema", pišu istraživači.
Istraživanje još nije prošlo recenziju, ali je dostupno na sajtu bioRxiv.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Otkrivene bakterije unutar bubrežnog kamenja
08.02.2026.•
1
Po prvi put naučnici su otkrili dokaze o prisustvu bakterija skrivenih u "neinfektivnim" bubrežnim kamencima.
Retko stanje zbog kog su neki ljudi bukvalno alergični na hladnoću
08.02.2026.•
0
Za većinu ljudi hladno vreme je neprijatnost, zahtevajući dodatni sloj odeće ili pojačavanje grejanja. Za druge, izlaganje hladnoći može pokrenuti alergijsku reakciju dovoljno ozbiljnu da izazove kolaps.
Ostajete bez daha dok se penjete stepenicama? Evo kada treba da se zabrinete
07.02.2026.•
2
Osećaj da ostajete bez daha nakon penjanja uz jedan ili dva sprata stepenica čest je kod ljudi različitog uzrasta i nivoa fizičke kondicije.
Prva osoba koja će početi lečenje ruskom vakcinom protiv raka biće pacijentkinja iz Srbije
06.02.2026.•
8
Prva osoba na svetu koja će početi lečenje ruskom vakcinom protiv raka biće pacijentkinja iz Srbije, rekao je šef katedre patologije na Sečenovskom univerzitetu u Moskvi Sergej Boljević.
U Srbiji zabeleženo 9.300 slučajeva oboljenja sličnih gripu
05.02.2026.•
0
U Srbiji su od 26. januara do 1. februara zabeležena 9.303 slučaja oboljenja sličnih gripu.
Jod i imunitet: Važan saveznik organizma tokom zime
05.02.2026.•
0
Zima, osim hladnoće i snega, donosi i sezonu prehlada i gripa. Dok se najčešće govori o unosu vitamina C i D i cinku, još jedan element često zna da bude zapostavljen, a to je jod.
Stručnjaci: E-cigarete mogu izazvati kardiološke i kancerogene posledice
04.02.2026.•
1
Francuska agencija za hranu, životnu sredinu i zdravlje i bezbednost na radu (ANSES) saopštila je da je elektronska cigareta povezana sa potencijalnim srednjoročnim i dugoročnim zdravstvenim rizicima.
Studija: Ultraprerađena hrana više liči na cigarete nego na zdrave namirnice
04.02.2026.•
0
Ultraprerađena hrana više podseća na cigarete nego na tradicionalne zdrave namirnice i zahteva daleko strožu regulaciju, navodi se u novoj studiji istraživača sa Harvarda, Univerziteta u Mičigenu i Univerziteta Djuk.
Koje navike mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti?
03.02.2026.•
0
Zdravlje srca danas je mnogima veća briga nego ikada, naročito kada je reč o prevenciji ozbiljnih stanja poput srčanog udara ili bolesti srca.
Studija otkriva prelomnu tačku kada se kod muškaraca znatno povećava rizik od srčanog udara
03.02.2026.•
1
Skrining na rizik od srčanog udara bi trebalo da se obavlja ranije kod muškaraca, prema novoj studiji koja je otkrila da rizik od kardiovaskularnih bolesti počinje da raste kada su muškarci u srednjim tridesetim.
Bezbolno, brzo i precizno: Lasersko skidanje dioptrije u Očnoj klinici Bulevar
03.02.2026.•
0
Lasersko skidanje dioptrije danas se smatra jednom od najefikasnijih metoda za korekciju vida.
U Španiji prvi put urađena transplantacija lica od donora koji je eutaniziran
03.02.2026.•
1
Bolnica u Barseloni saopštila je da je obavila pionirski transplant lica u kojem je donor, prvi put u svetu, ponudio svoje lice za donaciju pre nego što je prošao proceduru potpomognutog umiranja.
Hirurzi 48 sati držali u životu čoveka bez oba plućna krila
03.02.2026.•
1
U izuzetnom primeru očuvanja života, hirurzi su uspeli da održe teško bolesnog čoveka u životu 48 sati bez pluća, dok je čekao transplantaciju oba plućna krila.
Lekari preporučuju korišćenje bidea: Ovo su razlozi
02.02.2026.•
7
Nekada smatrani neobičnošću, bidei postaju sve češći jer sve više ljudi traži higijensku i održivu alternativu toalet papiru ili "korišćenju ruke za upravljanje određenim fizičkim poslovima".
U SAD značajno povećana stopa preživljavanja obolelih od raka
01.02.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama postignut je značajan napredak u borbi protiv raka.
Geni imaju veću ulogu u dugovečnosti nego što se mislilo
01.02.2026.•
1
Genetika određuje čak do 55 odsto životnog veka čoveka, pokazalo je istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Science".
Nedovoljno sna oštećuje moždane ćelije
01.02.2026.•
0
Studija koju su vodili istraživači sa Univerziteta u Kamerinu u Italiji otkrila je da masna izolacija koja štiti neurone može biti oštećena kada ne spavamo, što kompromituje našu mentalnu obradu.
MRI snimci pokazali: Vežbanje zaista podmlađuje mozak
01.02.2026.•
0
Pored boljeg sna, regulacije telesne težine i produženog životnog veka, možda možemo dodati i mlađi moždani profil kao još jedan razlog za vežbanje.
Studija: Seda kosa možda štiti od raka
01.02.2026.•
0
Kako starimo, sve više sedimo, što bi moglo biti znak da telo smanjuje rizik od raka, sugeriše jedna studija.
Koliko je najduže što je neko bio klinički mrtav - a zatim se vratio u život
01.02.2026.•
0
Kada nekome srce prestane da kuca, moždane ćelije počinju da umiru u roku od nekoliko minuta. Ali ponekad, oni ipak mogu da se vrate iz mrtvih.
Komentari 1
Савета
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar