Piše Branko Milanović: Dva scenarija - rat i mir
Knjiga "Kapitalizam, sam" Branka Milanovića, jednog od vodećih savremenih svetskih ekonomista, objavljena je u prevodu na srpski jezik prošle godine, u izdanju Akademske knjige.
Foto: 021.rs (Pixabay, Akademska knjiga)
Uz dozvolu izdavača Akademske knjige, portal 021.rs objavljuje deo iz knjige Branka Milanovića. U delu koji objavljujemo poznati ekonomista razmatra mogućnost nuklearnog rata i šta bi se dogodilo ukoliko bi se on, zaista, desio.
Kapitalizam, sam
U pokušajima mapiranja dalje evolucije globalnog kapitalizma moramo ozbiljno uzeti u razmatranje i mogućnost nuklearnog rata koji možda ne bi uništio život na planeti, ali bi radikalno promenio budućnost sveta u odnosu na očekivano u uslovima mira.
U najmanju ruku, kontinuitet razvoja bio bi prekinut. Ne treba olako prihvatati tvrdnje da bi jedan takav rat bio egzogen u odnosu na sistem kapitalizma. Ovde je korisna analogija sa Prvim svetskim ratom. Kada ga uporedimo sa svakim drugim mogućim scenariom neke razumnije alternativne istorije, Veliki rat je zaista promenio putanju istorije sveta. Direktno je proizveo komunističku revoluciju 1917. i tako doveo do uspostavljanja alternativnog društveno-ekonomskog sistema koji je većim delom dvadesetog veka predstavljao ozbiljnu i kredibilnu alternativu kapitalizmu.
Takođe – posle dvadesetogodišnje pauze, u nastavku poznatom kao Drugi svetski rat – doveo je do rušenja globalnog primata Evrope i uspona Sjedinjenih Američkih Država na poziciju globalnog hegemona. Gotovo izvesno je ubrzao procese dekolonizacije, delom zahvaljujući slabljenju evropskih kolonijalnih sila, a delom zbog delegitimizacije njihove uprave.
Prvi svetski rat nije bio neočekivan: proistekao je iz uslova koji su preovladavali u periodu koji mu je neposredno prethodio. Kao što je tvrdio Džon Hobson (1902), evropski imperijalizam, koji je u krajnjoj instanci i doveo do rata, bio je rezultat ogromne dohodovne i imovinske nejednakosti unutar evropskih zemalja koju je proizveo globalizovani kapitalizam.
Akumulacija velikog dela dohotka u rukama bogatih dovela je do disproporcije između (visokih) iznosa raspoloživih sredstava i dobrih prilika za profitabilno investiranje unutar zemlje. Bogati su se okrenuli investicijama u prekomorskim zemljama kao najboljem načinu da uposle svoje bogatstvo. Nova područja na kojima je globalizovani kapitalizam operisao mogla su se učiniti bezbednim jedino kolonijalnim osvajanjem ili de fakto političkom kontrolom. Za kontrolu prekomorskih poseda nadmetalo se više vodećih država, što je imperijalne sile dovelo u konkurentski odnos. Preneta na teren evropske politike, novonastala situacija je proizvela rat.
Otuda nema sumnje da postoji snažna veza između ekonomskih uslova koji su vladali u periodu pred izbijanje rata i "potrebe" za ratom. Prvi svetski rat možda najočevidnije pobija tezu da je kapitalizmu neophodan mir (ili da ga on bar promoviše) zbog duboke ekonomske međuzavisnosti različitih zemalja. Do 1914. godine svi su verovali u to: zdrav razum je govorio da bi rat imao katastrofalne posledice za zaraćene strane, a opet, kada je stigao trenutak odluke, svi su zajedno zažmurili i zakoračili u ambis.
Ista logika važi i danas. Svima je jasno da bi rat između velikih sila proizveo kataklizmične posledice za sve zemlje, učestvovale one u ratu ili ne. U dvadesetom veku – veku u kom je bilo najviše ubijanja – ratovi su odneli oko 231 milion života; to čini oko 2,6 odsto od 8,9 milijardi ljudi rođenih tokom dvadesetog veka. Rat u dvadeset prvom veku bio bi mnogo pogubniji u apsolutnim, a verovatno i relativnim brojkama.
Tužna je pomisao da je u trenutku svoje najveće globalne ekspanzije i moći kapitalizam uspeo da proizvede najrazorniji sukob u istoriji sveta do tog trenutka. Izgledi da slični unutrašnji mehanizmi dovedu do nekog novog sukoba nisu zanemarljivi.
Takav rat, pod uslovom da ne dovede do potpunog uništenja ljudske vrste, verovatno ne bi poništio tehnološki napredak ostvaren u nekoliko poslednjih stotina godina. Razlog je to što se tehnološko znanje globalizacijom proširilo na sve strane sveta. Čak i ako bi Severna Amerika, Evropa i Rusija bile uništene i učinjene nepodobnim za ljudski život (što bi dovelo do drastičnog pada dohotka po glavi stanovnika i verovatno masovne migracije preživelih u Južnu Ameriku, Afriku i Aziju), tehnološko znanje – od proizvodnje automobila i kompjutera do genetski modifikovane hrane – ne bi bilo izgubljeno.
Relativni odnosi snaga između država iz temelja bi se promenili (kao i posle dva svetska rata u dvadesetom veku), i mada bi to bio veliki udarac za tehnološki napredak, on ne bi bio zaustavljen. Tehnološka dostignuća pro- širila su se na čitav svet upravo zahvaljujući globalnom kapitalizmu, pa bi (u ironijskom obrtu) preživela čak i masovni holokaust na planeti. U ovom mračnom scenariju globalni kapitalizam bio bi uzrok propasti i spasitelj civilizacije. Drugim rečima, Ajnštajnova navodna opaska da bi se četvrti svetski rat vodio kamenicama i motkama bila bi opovrgnuta. Čak i ako bi polovina čovečanstva nestala, tehnološko znanje ne bi bilo izgubljeno.
Možemo zaključiti da se pitanje o mogućnosti izbijanja novog globalnog rata u krajnjem ishodu svodi na pitanja da li je čovečanstvo dostiglo nivo zrelosti potreban da shvati da bi takav događaj obesmislio i sam pojam "pobednika" ili "gubitnika". Ili nam je ipak potrebna praktična demonstracija da to shvatimo?
***
Branko Milanović (1953), jedan od vodećih savremenih srpskih ekonomista. Ekonomski fakultet u Beogradu završio je 1977. godine, a doktorirao na istom fakultetu tezom o ekonomskoj nejednakosti u Jugoslaviji 1987. godine. Od 1990. godine radi u istraživačkom departmanu Svetske banke u Vašingtonu, u odeljenju koje se bavi analizom siromaštva, nejednakosti i anketama o domaćinstvima. Već deset godina predaje kao profesor po pozivu na Univerzitetu Džon Hopkins, a od 2005. i na Univerzitetu Marilend i Karnegijevoj zadužbini za međunarodni mir u Vašingtonu.
Više informaciji o knjizi "Kapitalizam, sam" potražite na sajtu Akademske knjige.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Ogled(anje): (Ne)sportska priča
19.01.2026.•
0
Sport klub. Više od jedne decenije bio je ultimativno najbolji specijalizovani sportski televizijski brend u Regionu. Možda i u vasceloj Evropi.
Ogled(anje): Prvi sneg i "spuštene pantalone" komunalaca
13.01.2026.•
19
Od kada sam u novinarstvu - to je bezobrazno mnogo decenija - postoje figure koje žurnalisti, iz generacije u generaciju, žestoko rabe. Bez obzira što iste podsećaju na izlizane blokeje na đonovima ishabanih cokula.
Mister Dolar
12.01.2026.•
6
Uskoro će, 20. januara, godinu dana od kako je Donald Tramp stupio na tron najmoćnije države na svetu.
Novogodišnja otmica na američki način
05.01.2026.•
6
Decenijama unazad svet na lep i pomalo raskalašan način provodi novogodišnju noć.
Demografija i politika: Kad broj ljudi počne naglo da opada
05.01.2026.•
8
Unazad pola veka pravi je bum na planeti. Broj ljudi se za pola veka udvostručio, sa četiri na osam milijardi.
Nezgodna pitanja
02.01.2026.•
3
Došao je ovaj moj osmogodišnjak jednog decembarskog dana iz škole i pitao: "Mama, a šta su to deca bez roditeljskog staranja?"
INTERVJU Kokan Mladenović: Zašto smo mi magarci?
22.12.2025.•
9
Predstava "Zašto magarci stoje na promaji?", po tekstovima Danila Harmsa, a u režiji Kokana Mladenovića, premijerno je izvedena u Novosadskom pozorištu.
Autoimuna bolest
19.12.2025.•
2
Rodoljub Šabić piše o korupciji, novoj eliti i "autoimunom oboljenju".
Zauvek izmenjena slika starog jezgra Novog Sada
13.12.2025.•
2
Centar Novog Sada je devastiran do neprepoznatljivosti. Glavna vizura od spomenika Svetozara Miletića do Kompleksa Banovine više ne postoji.
Mangupi u Nemanjinoj
12.12.2025.•
1
Sve autokrate i diktatori u Srbiji su benevolentne dobrice koji rade na polzu naroda, ali ne mogu oni da isprate sve što rade mangupi oko njih, pa ako nešto ne valja, nemojte im zameriti.
I služba REM-a u službi "blokadera"?
05.12.2025.•
0
Rodoljub Šabiće piše o tome da li je i služba REM-a prešla na stranu "blokadera".
Socijalno odgovorni i razvojni tekst kojim ne upravljaju stranci
28.11.2025.•
1
Znate li kakav je budžet? Bilo koji i za bilo koju godinu – opštinski, gradski, pokrajinski, republički, ko god da je ministar, iz koje god stranke (kažu legende da je bilo drugih stranaka pre SNS-a).
Lustracija u Srbiji - istorija i perspektiva
21.11.2025.•
4
Dubina političke, društvene i moralne krize u Srbiji, uz nesumnjivu poljuljanost naprednjačkog režima koja sve više liči na njegovo odumiranje, mnoge podstiču na razmišljanje o Srbiji posle Vučića.
Možemo li bolje?
11.11.2025.•
9
Ugazila sam sasvim slučajno u kanal TV Pink i videla kako nam se sa velikog ekrana drži lekcija o empatiji.
"Zakon" za rušenje Generalštaba i pravnog poretka
07.11.2025.•
14
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbije piše o slučaju Generalštaba i o tome kako naprednjaci "zakonom" urušavaju pravni poredak.
INTERVJU Milan Tripković: Ljudi više nisu u stanju da svare laži
20.10.2025.•
8
Novosadska knjižara Bulevar Books ovog će novembra obeležiti 14 godina rada, a paralelnom sa tim, jednom od osnivača Milanu Tripkoviću biće objavljen novi roman.
Kohan: U Mađarskoj tabloidi više ne prolaze, na vladinim konferencijama za medije nema naručenih pitanja
17.10.2025.•
3
Novinar mađarskog provladinog "Mandinera" Maćaš Kohan (Matyas Kohan) ocenio je u izjavi za UNS da model tabloidnih medija u Mađarskoj više ne funkcioniše.
Komentari 1
Puniša
Ozbiljnu i kredibilnu? Kina, SSSR, Serverna Koreja? Nešto se ne otimaju svi da tamo žive. Čak se i čuvena Jugoslavija raspala. Komunizam ne bi doveo do tehnološkog i ekonomskog napretka u svetu, a i da je doveo, ne bi svi imali pristup.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar