
Kako udovoljiti gospodaru
Susret dva stranačka lidera, Vučića i Đilasa, ponajpre ukazuje na želju da se nova izvršna vlast formira ne toliko protiv, koliko nezavisno od izbornih rezultata, a što više po notama iz inostranstva.

Foto: 021.rs
Dragan Đilas i Aleksandar Vučić se godinama nisu ni čuli, ni videli, a život u Srbiji se odvijao uobičajeno. Ponajmanje je bilo osnova da se susretnu pre okončanja izbornog procesa i tako direktno dovedu pod sumnju regularnost najvažnije demokratske institucije. Kako je do razgovora u četiri oka ipak došlo, mora da je razlog bio neuobičajeno jak.
Politički povodi za susret se ne vide, preostaje da je "razlog" bio snažan pritisak na predsednika Vučića, sve zarad formiranja izvršne vlasti u skladu sa očekivanjima najjačih zemalja sveta. Poteškoće sa izborima u Beogradu su zgodno došle da se od javnosti prikrije najbitniji sadržaj razgovora.
Izborni rezultati su takvi da nije lako formirati vladu saglasno očekivanjima iz Vašingtona, Moskve, Brisela, Berlina, Pariza, a pogotovo ne da svima bude po volji. U predstojećem periodu, srpska vlada će morati da reši nekoliko strateških momenata. Pitanje je hoće li moći da zadrži princip neutralnosti, posebno sada kada se sukobi u Ukrajini intenziviraju. Za Srbiju je od izuzetne važnosti i da očuva opštu evropsku orijentaciju, ali i da nastavi plodnu i neuobičajenu korisnu (ne samo) energetsku saradnju sa Rusijom.
Teže nego ikada
U novonastajućim okolnostima razvijati sadržajne odnose sa obe strane biće teže nego bilo kada od Drugog svetskog rata. Nasuprot tome, gubitak usmerenja ka Evropskoj uniji znači daleko manje izvoza za srpsku ekonomiju, daleko manje kredita za našu privredu, građane i za samu državu Srbiju. Naravno, eskalirao bi i problem naše radne snage rasute po Starom kontinetu.
I prestanak intenzivne saradnje sa Rusijom ostavio bi grube i trajne posledice, ponajviše u energetskom sistemu zemlje. Svakako bi došli u pitanje povoljni gasni aranžmani, veoma dobar rad narftne industrije zemlje, ali bi problema bilo i sa funkcionisanjem Hidroelektrane "Đerdap", čiji su ključni pogoni urađeni ruskim agregatima, a i dan-danas revitalizaciju obavljaju ruske firme.
Poteškoće bi se javile i u izvozu, posebno automobiliskih guma, pojedinih segmenata tekstilne, hemijske, kablovske ili agro-prehrambene industrije. U pitanje bi došao rad Železare Smederevo, umnogome oslonjen na uvoz gvozdene rude i uglja iz najprostranije države na svetu, a rad Borskog kombinata bakra bio bi znatno otežan. Došao bi pod upit i neophodni remont pružne mreže. Dakle, raskid bi doveo do krupnih ekonomskih poteškoća, a još više bi nevolja bilo sa nezadovoljnim stanovništvom željnim upravo što razvijenijih odnosa sa "ruskom braćom".
Nakostrešeni Eskobar
Izborni rezultati su nepovoljni po većinu stranaka. Zadovoljne mogu da budu samo grupacije desnog usmerenja koje su jasnim proruskim stavovima od minorne vanparlamentarne opozicije postale važan tas u Skupštini Srbije sa čak 35 poslaničkih mesta. Podsetimo, do pre dve-tri sedmice bile su bez ijednog.
Vladajuća Srpska napredna stranka, zajedno sa prišljamčenim strančicama, imaće bezmalo pedeset poslanika manje, a kako će u skupštinskim klupama ubuduće sedeti samo 120 naprednjaka (manje od natpolovičih 126), izgubila je mogućnost da samostalno izabere novu vladu. Sa dosadašnjim stalnim trabantima SPS neće. Formalno, zato što socijalistma neuverljivo prigovaraju da su bili nedovoljno lojalan partner u prethodnim vladama, dok je stvarni razlog neprihvatljivost socijalista zapadnim centrima moći.
Već i sama činjenica da je stranka Ivice Dačića osvojila najmanje deset mandata više nego što je i po njih najoptimističnije predizborno istraživanje javnog mnenja pokazivalo, diže kosu na glavi raznim Eskobarima. Može se samo pomisliti kako bi se u Beloj kući ili Briselu nakostrešili kada bi Ivica Dačić (ponovo) postao premijer. Istina, ovakvo kadrovsko rešenje bi i domaća javnost dočekala na nož, još se svi sećaju Dačićevog prvog mandata i beskrajnog državnog zaduživanja.
Upola manje
Najveći kiks na izborima doživeli su upravo mezimci Zapada, koalicija Ujedinjeni i Moramo sa zbirno 50, tek jednom petinom ukupnih poslanika. Računali su na znatno više, još u nedelju po podne jedan od čelnika Ujedinjenih, valjda osokoljen i visokom izlaznošću, izlazi sa procenom da njegova koalicija osvaja 26,27 odsto glasova, što bi donelo i do 75 mandata. Međutim, osvojili su tek 38, upola manje.
Slično je i sa 12 mandata Moramo, mada je ovu grupaciju više razočaralo samo deset odbornika u budućoj skupštini Beograda. A važe za izrazito beogradocentričnu grupaciju, sa višegodišnjom organizacijom protesta širom prestonice, za šta su imali osnova u naprednjačkom grubom i bahatom urbanističkom konceptu glavnog grada.
Sa zbirnih 50 poslanika u Narodnoj skupštini ne mogu ništa, a nisu uspeli ni da osvoje vlast u Beogradu. Smatralo se da će Ujedinjeni i Moramo sigurno zajednički pobediti ako na glasanje izađe 900.000 Beograđana. Glasačke listiće je zaokružilo više od 927.000 stanovnika najvećeg grada, a ove dve grupacije su zbirno osvojile tek 40 od 110 odborničkih mandata. Sada pokušavaju da u prestonici obore naprednjake zajedno sa desničarskim grupacijama koje su i u glavnom gradu zbirno osvojile 15 mandata, mada su se međusobno godinama unazad ocrnjavali preko svake mere.
Udvorička snishodljivost
Pravo pitanje je otkud slab rezultat dve građanske grupacije? Razlog je upravo u jednostranom pristupu Ukrajinskoj krizi. Blago kazano, dodvoravale su se Briselu, još više Vašingtonu. Tako je izostala i reakcija obe grupacije na odluke Unije da se onemogući snabdevanje Srbije naftom i gasom. Ćutanjem su, praktično, odobravale grubo i bezrazložno sankcionisanje, preteće iživljavanje nad građanima Srbije.
A reč je u postupku nakon kog bi prestao iole normalan život u Srbiji i počelo golo preživljavanje. Naravno da su (i prozapadni) građani protiv ovakvog nasilništva. Pokazalo se to i na izborima, bitno umanjenim brojem glasača kako za svaku od dve građanske opcije, tako i manjim brojem pristalica najveće stranke, takođe neodlučne u pogledu dešavanja na istoku kontinenta.
Nova vlada
Kada je sama Unija korekcijom praktično priznala besmislenost i iživljavački karakter kaznene odredbe, postalo je jasno kolika je snishodljivost obe grupacije prema svojim inosponzorima. U međuvremenu, sa izbornih mesta stiglo je i mišljenje građana.
U svakom slučaju, rezultati glasanja stanovništva su takvi da nije lako formirati vladu, a u Beogradu ni skupštinski saziv. Ipak, prvo je valjalo sačekati konačne rezultate, uključujući i eventualno izjašnjavanje Upravnog suda, pa tek potom međustranačkim razgovorima doći do izvršne vlasti, kako u Srbiji, tako i u Beogradu.
No, dva stranačka lidera su se susrela prevremeno. Moguće i da nisu ništa definitivno ugovorili, ali su pokazali da će novu vlast odrediti ne samo "volja građana", već i neki drugi momenti. Svakako neće se ići protiv rezultata iz biračkih kutija, ali će se težiti da odabir nove vlade umnogome bude mimo tek održanih izbora.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Dogovor stranačkih kolega
21.08.2025.•
17
Prošlog četvrtka uveče učesnici protesta u Novom Sadu su akumulirani bes iskalili na gradskim prostorijama Srpske napredne stranke i demolirali ih.
Pregovori Trampa i Putina - hoće li biti mira?
18.08.2025.•
4
Tri i po godine je izgledalo da pogibijama i bestijalnosti u Ukrajini nema kraja.
Nacionalno onesvešćen
04.08.2025.•
3
Još od 2018. godine u Srbiji se u više navrata pominjala ideja o uvođenju tzv. nacionalnih udžbenika, tinjajući ispod površine sve dok nije dobila politički ventil.
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
28.07.2025.•
64
Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Piše Siniša Tucić: Dve sobe
21.07.2025.•
6
Minulo je 37 godina, od tog toplog jula 1988. Dobro se sećam kada sam kao desetogodišnjak uleteo u stan sa ulice.
Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)
20.07.2025.•
12
Profesor etike i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković, ocenio je u autorskom tekstu da smo "svi mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo".
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
26
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Imate li kutiju?
30.05.2025.•
14
Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.
Afera Fajzergejt: Opšti sud EU protiv Ursule fon der Lajen
21.05.2025.•
1
Priča o poslu od 35 milijardi evra, Ursuli fon der Lajen, direktoru "Fajzera" i novinarskoj upornosti.
Vrhunac nebitnosti Evrovizije
19.05.2025.•
5
Evrovizijska nedelja je za nama. Mnogi bi rekli nikad dosadnija, ali ponajviše nikad besmislenija.
Slučaj novosadskih aktivista: Skaredan sudski postupak
15.05.2025.•
2
Pošteno suđenje podrazumeva da dokazi moraju da ispunjavaju dva uslova.
Komentari 4
Vigo
Ma kakve
Sta to oni sada nama rade? Sta traze oni od nas? Da zaboravimo ono sto smo ucili i preucili? Svasta!
Neba
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar