
Kako udovoljiti gospodaru
Susret dva stranačka lidera, Vučića i Đilasa, ponajpre ukazuje na želju da se nova izvršna vlast formira ne toliko protiv, koliko nezavisno od izbornih rezultata, a što više po notama iz inostranstva.

Foto: 021.rs
Dragan Đilas i Aleksandar Vučić se godinama nisu ni čuli, ni videli, a život u Srbiji se odvijao uobičajeno. Ponajmanje je bilo osnova da se susretnu pre okončanja izbornog procesa i tako direktno dovedu pod sumnju regularnost najvažnije demokratske institucije. Kako je do razgovora u četiri oka ipak došlo, mora da je razlog bio neuobičajeno jak.
Politički povodi za susret se ne vide, preostaje da je "razlog" bio snažan pritisak na predsednika Vučića, sve zarad formiranja izvršne vlasti u skladu sa očekivanjima najjačih zemalja sveta. Poteškoće sa izborima u Beogradu su zgodno došle da se od javnosti prikrije najbitniji sadržaj razgovora.
Izborni rezultati su takvi da nije lako formirati vladu saglasno očekivanjima iz Vašingtona, Moskve, Brisela, Berlina, Pariza, a pogotovo ne da svima bude po volji. U predstojećem periodu, srpska vlada će morati da reši nekoliko strateških momenata. Pitanje je hoće li moći da zadrži princip neutralnosti, posebno sada kada se sukobi u Ukrajini intenziviraju. Za Srbiju je od izuzetne važnosti i da očuva opštu evropsku orijentaciju, ali i da nastavi plodnu i neuobičajenu korisnu (ne samo) energetsku saradnju sa Rusijom.
Teže nego ikada
U novonastajućim okolnostima razvijati sadržajne odnose sa obe strane biće teže nego bilo kada od Drugog svetskog rata. Nasuprot tome, gubitak usmerenja ka Evropskoj uniji znači daleko manje izvoza za srpsku ekonomiju, daleko manje kredita za našu privredu, građane i za samu državu Srbiju. Naravno, eskalirao bi i problem naše radne snage rasute po Starom kontinetu.
I prestanak intenzivne saradnje sa Rusijom ostavio bi grube i trajne posledice, ponajviše u energetskom sistemu zemlje. Svakako bi došli u pitanje povoljni gasni aranžmani, veoma dobar rad narftne industrije zemlje, ali bi problema bilo i sa funkcionisanjem Hidroelektrane "Đerdap", čiji su ključni pogoni urađeni ruskim agregatima, a i dan-danas revitalizaciju obavljaju ruske firme.
Poteškoće bi se javile i u izvozu, posebno automobiliskih guma, pojedinih segmenata tekstilne, hemijske, kablovske ili agro-prehrambene industrije. U pitanje bi došao rad Železare Smederevo, umnogome oslonjen na uvoz gvozdene rude i uglja iz najprostranije države na svetu, a rad Borskog kombinata bakra bio bi znatno otežan. Došao bi pod upit i neophodni remont pružne mreže. Dakle, raskid bi doveo do krupnih ekonomskih poteškoća, a još više bi nevolja bilo sa nezadovoljnim stanovništvom željnim upravo što razvijenijih odnosa sa "ruskom braćom".
Nakostrešeni Eskobar
Izborni rezultati su nepovoljni po većinu stranaka. Zadovoljne mogu da budu samo grupacije desnog usmerenja koje su jasnim proruskim stavovima od minorne vanparlamentarne opozicije postale važan tas u Skupštini Srbije sa čak 35 poslaničkih mesta. Podsetimo, do pre dve-tri sedmice bile su bez ijednog.
Vladajuća Srpska napredna stranka, zajedno sa prišljamčenim strančicama, imaće bezmalo pedeset poslanika manje, a kako će u skupštinskim klupama ubuduće sedeti samo 120 naprednjaka (manje od natpolovičih 126), izgubila je mogućnost da samostalno izabere novu vladu. Sa dosadašnjim stalnim trabantima SPS neće. Formalno, zato što socijalistma neuverljivo prigovaraju da su bili nedovoljno lojalan partner u prethodnim vladama, dok je stvarni razlog neprihvatljivost socijalista zapadnim centrima moći.
Već i sama činjenica da je stranka Ivice Dačića osvojila najmanje deset mandata više nego što je i po njih najoptimističnije predizborno istraživanje javnog mnenja pokazivalo, diže kosu na glavi raznim Eskobarima. Može se samo pomisliti kako bi se u Beloj kući ili Briselu nakostrešili kada bi Ivica Dačić (ponovo) postao premijer. Istina, ovakvo kadrovsko rešenje bi i domaća javnost dočekala na nož, još se svi sećaju Dačićevog prvog mandata i beskrajnog državnog zaduživanja.
Upola manje
Najveći kiks na izborima doživeli su upravo mezimci Zapada, koalicija Ujedinjeni i Moramo sa zbirno 50, tek jednom petinom ukupnih poslanika. Računali su na znatno više, još u nedelju po podne jedan od čelnika Ujedinjenih, valjda osokoljen i visokom izlaznošću, izlazi sa procenom da njegova koalicija osvaja 26,27 odsto glasova, što bi donelo i do 75 mandata. Međutim, osvojili su tek 38, upola manje.
Slično je i sa 12 mandata Moramo, mada je ovu grupaciju više razočaralo samo deset odbornika u budućoj skupštini Beograda. A važe za izrazito beogradocentričnu grupaciju, sa višegodišnjom organizacijom protesta širom prestonice, za šta su imali osnova u naprednjačkom grubom i bahatom urbanističkom konceptu glavnog grada.
Sa zbirnih 50 poslanika u Narodnoj skupštini ne mogu ništa, a nisu uspeli ni da osvoje vlast u Beogradu. Smatralo se da će Ujedinjeni i Moramo sigurno zajednički pobediti ako na glasanje izađe 900.000 Beograđana. Glasačke listiće je zaokružilo više od 927.000 stanovnika najvećeg grada, a ove dve grupacije su zbirno osvojile tek 40 od 110 odborničkih mandata. Sada pokušavaju da u prestonici obore naprednjake zajedno sa desničarskim grupacijama koje su i u glavnom gradu zbirno osvojile 15 mandata, mada su se međusobno godinama unazad ocrnjavali preko svake mere.
Udvorička snishodljivost
Pravo pitanje je otkud slab rezultat dve građanske grupacije? Razlog je upravo u jednostranom pristupu Ukrajinskoj krizi. Blago kazano, dodvoravale su se Briselu, još više Vašingtonu. Tako je izostala i reakcija obe grupacije na odluke Unije da se onemogući snabdevanje Srbije naftom i gasom. Ćutanjem su, praktično, odobravale grubo i bezrazložno sankcionisanje, preteće iživljavanje nad građanima Srbije.
A reč je u postupku nakon kog bi prestao iole normalan život u Srbiji i počelo golo preživljavanje. Naravno da su (i prozapadni) građani protiv ovakvog nasilništva. Pokazalo se to i na izborima, bitno umanjenim brojem glasača kako za svaku od dve građanske opcije, tako i manjim brojem pristalica najveće stranke, takođe neodlučne u pogledu dešavanja na istoku kontinenta.
Nova vlada
Kada je sama Unija korekcijom praktično priznala besmislenost i iživljavački karakter kaznene odredbe, postalo je jasno kolika je snishodljivost obe grupacije prema svojim inosponzorima. U međuvremenu, sa izbornih mesta stiglo je i mišljenje građana.
U svakom slučaju, rezultati glasanja stanovništva su takvi da nije lako formirati vladu, a u Beogradu ni skupštinski saziv. Ipak, prvo je valjalo sačekati konačne rezultate, uključujući i eventualno izjašnjavanje Upravnog suda, pa tek potom međustranačkim razgovorima doći do izvršne vlasti, kako u Srbiji, tako i u Beogradu.
No, dva stranačka lidera su se susrela prevremeno. Moguće i da nisu ništa definitivno ugovorili, ali su pokazali da će novu vlast odrediti ne samo "volja građana", već i neki drugi momenti. Svakako neće se ići protiv rezultata iz biračkih kutija, ali će se težiti da odabir nove vlade umnogome bude mimo tek održanih izbora.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
3
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
7
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
25
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Imate li kutiju?
30.05.2025.•
14
Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.
Afera Fajzergejt: Opšti sud EU protiv Ursule fon der Lajen
21.05.2025.•
1
Priča o poslu od 35 milijardi evra, Ursuli fon der Lajen, direktoru "Fajzera" i novinarskoj upornosti.
Vrhunac nebitnosti Evrovizije
19.05.2025.•
5
Evrovizijska nedelja je za nama. Mnogi bi rekli nikad dosadnija, ali ponajviše nikad besmislenija.
Slučaj novosadskih aktivista: Skaredan sudski postupak
15.05.2025.•
2
Pošteno suđenje podrazumeva da dokazi moraju da ispunjavaju dva uslova.
Uloga strica Alberta u rušenju nedemokratskih režima
08.05.2025.•
2
Stric Albert u "Mućkama" je svoje, najčešće izmišljene priče, koje Del i Rodni nisu želeli da slušaju, počinjao sa "During the war…".
Sto kila krivice
08.05.2025.•
4
Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.
Da li su izbori izlaz iz političke krize?
06.05.2025.•
16
Već pola godine u Srbiji traju masovni protesti. Bune se dominantno mladi, studenti i srednjoškolci.
Tužilaštvo i sud pod nadstrešnicom
01.05.2025.•
3
Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu u penziji Savo Đurđić iznosi svoja zapažanja o dosadašnjem postupku u vezi sa padom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Srećan 1. maj, Pravdo
01.05.2025.•
3
Drage kolege, zaposleni u pravosudnim institucijama, srećan nam Prvi maj.
Izložbe u Novom Sadu kao poziv na promišljanje
01.05.2025.•
1
Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih majskih dana imaju jedinstvenu priliku da se upoznaju sa radovima stvaralaca koji se razlikuju od onoga u šta su posetioci decenijama zadivljeno upirali pogled.
Sistemski mikrodozing
25.04.2025.•
4
U vodi iz gradskog vodovoda ponovo su pronađeni crvi. Zvaničan odgovor nadležnih institucija bio je: sve je u redu, nisu opasni, ima ih u malom broju, ne brinite.
REM, RTS i preduslov demokratije u Srbiji
22.04.2025.•
1
Savet REM bira Upravne odbore javnih medijskih servisa.
Svi ti klimači glavom
21.04.2025.•
3
Narod ovde ne traži vođu zato što je slab, nego zato što je tako naučen.
Sedite malo, odmorite
14.04.2025.•
7
Ne umem da sedim. Bukvalno. Ako nemam telefon u ruci, daljinski u vidokrugu i nešto da "skeniram" pogledom (najčešće spisak obaveza koje neću obaviti), ustajem.
Komentari 4
Vigo
Ma kakve
Sta to oni sada nama rade? Sta traze oni od nas? Da zaboravimo ono sto smo ucili i preucili? Svasta!
Neba
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar