Rak dojke je izlečiv - važno je da se otkrije na vreme
Cilj lekara koji rade sa onkološkim pacijentima je da otkriju bolest u najranijoj fazi jer u 90 odsto slučajeva to znači izlečenje, kaže za 021.rs doktorka Tanja Ivković Kapicl.
Foto: Pixabay
Patohistološke analize rade se kako bi se procenila priroda onkološke bolesti, kako bismo u potpunosti i što preciznije poznavali bolest i u skladu sa tim je uspešnije lečili, ističe za 021.rs prof. dr Tanja Ivković Kapicl iz Instituta za onkologiju Vojvodine.
"Patohistološku dijagnozu postavlja patolog mikroskopskim pregledom i osim osnovne dijagnostičke procedure koja je uobičajna nakon primanja i nakon dobijanja različitih bioptičkih uzorka ili nakon operativnog zahvata, mi procenjujemo i neke dodatne, druge i značajne prognostičke prediktivne markere koji su bitni za lečenje svakog pacijenta ponaosob", navodi dr Ivković Kapicl.
Precizna, tačna i blagovremena dijagnoza je od suštinskog značaja za lečenje pacijenata. Ivković Kapicl za 021.rs objašnjava šta se sve vidi u patohistološkoj analizi.
"Patolog dobija uzorak od kliničara, bilo da se radi o radiolozima koji rade biopsije neke promene u dojci ili o ginekolozima koji mogu da nam pošalju uzorak neke promene sa grlića materice, potom uzorci koji se dobijaju sa pregleda kao što su gastroskopije, dakle, pregledi želuca ili kolonoskopije debelog creva, dakle, sve su to uzorci koji su nama od suštinskog značaja za postavjanje pravilne dijagnoze. Oni se moraju pravilno fiksirati, odnosno, sačuvati, moraju se na adekvatan način tehnički obraditi procedurom koja traje dva ili tri dana a nakon toga, patolozi dobijaju spremne 'pločice' - slajdove a to su obrađeni tkivni uzorci koji su tanko sečeni, obojeni i koji se mogu posmatrati pod mikroskopom", naglašava ona.
Maligne bolesti su izlečive ukoliko se otkriju u najranijoj fazi
Doktorka Tanja Ivković Kapicl ističe da je cilj lekara koji rade u onkološkim institucijama da omoguće građanima da se bolest može otkriti što je ranije moguće.
"Ukoliko se maligna bolest otkrije u najranijoj fazi, izlečenje je preko 90 odsto slučajeva", naglašava doktorka za 021.rs.
Za prevenciju malignih bolesti ključni su skrininzi gde se ženama koje nemaju nikakve simptome na takvim pregledima mogu otkriti neka ili maligna bolest u ranijoj fazi ili neka premaligna faza bolesti, neka prekancerozna lezija, recimo u grliću materice, ističe doktorka.
"Poznati su papa brisevi, papa testovi i pregledi koji omogućavaju da kod žena koja nema nikakve simptome mi otkrijemo upravo tu neku preinvazivnu fazu, dakle neku promenu koja bi mogla eventualno nekada da pređe u malignu bolesti koja nosi rizik za prelazak u malignu bolest", podseća doktorka.
Osim skrininga za karacinom grlića materice postoje i skrining pregledi za rano otkrivanje karacinoma dojke, za rano otkrivanje karacinoma debelog creva i karacinoma pluća. Dakle, to su istovremeno i najčešći maligniteti koji postoje u našoj populaciji i uopšte globalno u populaciji celog sveta.
"Žene treba da znaju da je maligna bolest, odnosno karacinom dojke, izlečiv i da je važno da se jave na vreme i da je važno da se jave pre nego što imaju bilo kakve simptome. Rak je izlečiv naročito danas kada je terapija moćna, kada je sve uspešnije, kada su modaliteti sve raznovrsniji. Dakle, karacinom dojke je maligna bolest koja se jako uspešno leči ukoliko se otkrije na vreme. Dakle, to je imperativ. Otkriti malignu bolest. Dakle, ponavljam, ne samo karacinom dojke, nego i karacinome različitih lokalizacija. Ukoliko se otkriju na vreme, onda je lečenje mnogo uspešnije, ali u svakom slučaju, svi smo danas svedoci velikog, rapidnog razvoja medicine, molekularne patologije, biologije i onkologije i koje zaista dovode do revolucionarnih pomaka i značajno boljih ishoda lečenja za naše pacijente", poručuje dr Ivković Kapicl.
Receptorski statusi - parametri karcinoma dojke
Pojam receptorski status odnosi se na karcinom dojke. Nisu svi karcinomi podjednaki po svojoj prirodi, nekim biološkim karakteristikama ili prognozi, niti se svi karcinomi dojke leče na isti način.
"Poznato je da karcinomi dojke, a i neki drugi karcinomi, naročito ženskog genitalnog sistema, mogu da eksprimiraju hormonske receptore. Drugim rečima, to znači da ćelije tumora odgovaraju na hormonsku stimulaciju, i onda mi za svaki tumor dojke, nakon što dijagnostikujemo bolest, u svakom slučaju radimo, dakle, po protokolu i u obavezi smo da odredimo i hormonski receptorski status. To znači da mi procenjujemo koliko te tumorske ćelije pokazuju ekspresiju, odnosno koliko pokazuju pozitivnosti hormonskih receptora, kako bi se na osnovu tog parametra onda mogla odrediti i prava, najefikasnija terapija za te pacijetnkinje", ističe doktorka.
Najpreciznija dijagnostika tumora radi se Imunohistohemijskom analizom u okviru patohistološke laboratorije, koja omogućava tačnu dijagnostiku tumora.
Sagovornica 021.rs dr Ivković Kapicl navodi da je jedna od dodatnih analiza koje se rade imunohistohemijskom metodom, takozvana CR2 analiza te da je to još jedan biomarker tumora koju patolozi proveravaju imunohistohemijskom ili još jednom kompleksnijom molekularnom metodom.
"Na osnovu tog rezultata, opet u kombinaciji sa rezultatima hormonskih receptora i uz čitav niz parametara, odnosno osobina koje nalazimo mikroskopski i u samom tumoru i na kraju krajeva različitih parametara koji su nam od interesa koje uzajanjuju kliničari vezani za godište pacijentkinja, za njihove druge bolesti koje eventualno imaju. I onda kada se sve to zajedno sagleda, dakle to je jedna kompleksna priča, jedan kompleksan pristup, onda se na onkološkim konzilijumima, odnosno komisijama, zajedničkim multidisciplinarnom timu donosi i odluka o daljem lečenju", pojašnjava ona.
Gradusi tumora: Stejdžing i Grejding
Stejdžing i Grejding su svojstva tumora, koje patolozi nazivaju gradus tumora. To je još jedan važan prognostički parametar kojim se određuje najbolja terapija tumorskih bolesti. Sagovornica 021.rs kaže da je gradus tumora jako važan za svakog pacijenta sa malignom bolešću, jer od te anatomske distribucije i proširenosti tumorske bolesti, zavisi lečenje.
"Karcinom dojke i maligni tumori svih drugih lokalizacija se gradiraju. Po pravilu, tumori koji imaju viši gradus, ponašaju se agresivnije, odnosno imaju nešto agresivniju biologiju. Naravno, da to ne mora uvek da bude tako i da se ne mora posmatrati kao izolovan, odnosno ne sve posmatrati kao izolovan parametar. Pored histološkog gradusa, odnosno gradiranja tumorske dolesti i tumora, uvek se vrši i Stejdžing koji, opet, podrazumeva stadijum bolesti. Što se bolest ranije otkrije, to su rezultati lečenja bolji. To je efikasnost terapije bolja", zaključuje dr Tanja Ivković Kapicl.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
OpenAI: Više od milion korisnika ChatGPT svake nedelje pokazuje suicidne namere
28.10.2025.•
1
Više od milion korisnika platforme "ChatGPT" svake nedelje pokazuje znake samoubilačkih namera, saopštila je kompanija "OpenAI", u okviru izveštaja o bezbednosti svog četbota.
Zašto je jod važan za decu?
27.10.2025.•
0
Jod je neophodan mineral za pravilan rast i razvoj deteta.
Studija: Jedna starosna grupa je sklonija zavisnosti od visokoprerađene hrane
27.10.2025.•
0
Stanovnici razvijenih zemalja rođeni između 1960. i 1975. sve češće pokazuju znakove zavisnosti od visokoprerađene hrani, kao prva generacija izložena takvoj ishrani u detinjstvu.
Udruženje obolelih od psorijaze: Biološka terapija dostupna svima koji ispunjavaju uslove
26.10.2025.•
1
Udruženje "Pacijenti protiv psorijaze 3P" ogranizovaće širom Srbije edukacije obolelih od te hronične kožne bolesti, kako bi saznali o dostupnosti biološke terapije, najavio je predsednik udruženja Vladimir Kecić.
Otkriven potpuno novi tip veze između neurona - mogu dovesti do degenerativnih bolesti
26.10.2025.•
0
Koristeći mikroskope izuzetno visoke rezolucije i mašinsko učenje, američki naučnici su otkrili potpuno novi tip veze između neurona u mišjem i ljudskom mozgu.
VIDEO: Pacijentkinja sa Parkinsonovom bolešću svirala klarinet tokom operacije na mozgu
26.10.2025.•
0
U nesvakidašnjoj hirurškoj proceduri, 65-godišnja pacijentkinja obolela od Parkinsonove bolesti svirala je klarinet dok su joj lekari stimulisali mozak električnim impulsima, kako bi pratili trenutne efekte operacije.
Naučnici upozoravaju na zdravstvene rizike pomeranja sata
25.10.2025.•
1
Pomeranje sata dva puta godišnje remeti naš unutrašnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam, koji kontroliše ključne telesne funkcije.
Često preskačete doručak? Evo kako to može da utiče na vaše zdravlje
24.10.2025.•
5
Ljudi koji redovno preskaču doručak imaju značajno veći rizik od razvoja metaboličkog sindroma - grupe stanja koja povećavaju verovatnoću srčanih oboljenja, dijabetesa i moždanog udara.
Batut: U Srbiji potvrđen grip
23.10.2025.•
0
U Srbiji su laboratorijski potvrđeni virusi gripa, saopštili su danas nadležni.
Istraživanje potvrdilo: Osobe sa šizofrenijom zaista čuju glasove
23.10.2025.•
0
Naučnici iz Australije potvrdili su svojim najnovijim istraživanjima dugogodišnju teoriju da osobe koje boluju od šizofrenije "čuju glasove" u glavi jer pogrešno tumače svoj unutrašnji govor kao spoljašnji.
Japanski naučnici razvili oblik vitamina K koji bi mogao pomoći u lečenju Alchajmerove bolesti
21.10.2025.•
0
Lek izveden iz vitamina K koji usporava napredovanje Alchajmerove bolesti ili ublažava njene simptome ne bi samo poboljšao kvalitet života, već bi i smanjio troškove zdravstvene nege i brige o obolelima.
Japan prvi put odobrio pilulu za "jutro posle"
21.10.2025.•
1
Japan je prvi put odobrio prodaju hitne kontraceptivne pilule za "jutro posle" bez recepta, saopštila je farmaceutska kompanija ASKA.
Jedna od pet mladih osoba u Srbiji ima psihološke probleme
20.10.2025.•
1
Polovina psihičkih poremećaja ispoljava se pre 18. godine.
Popović: Ruska vakcina protiv raka od sledeće godine u Srbiji, plan je da je i pravimo
20.10.2025.•
21
Posle Rusije, Srbija bi mogla postati prva zemlja u kojoj će pacijenti dobijati personalizovanu MRNK vakcinu protiv onkoloških bolesti.
Đokić: Osam odsto vakcinisane dece protiv HPV je mali broj, raditi na imunizaciji
19.10.2025.•
0
Predsednica Udruženja za borbu protiv raka grlića materice i jajnika "Progovori" Gorica Đokić izjavila je da je država pre tri godine uvela besplatnu vakcinu protiv HPV virusa, ali da je odziv samo osam odsto.
Glumica Dajana Kiton umrla od upale pluća: Koliko je česta smrt od ove bolesti?
19.10.2025.•
2
Oskarom nagrađena glumica Dajana Kiton preminula je u 79. godini, a njena porodica je potvrdila da je uzrok smrti bila upala pluća.
Naučnici stvorili "univerzalni bubreg" - mogao bi da odgovara bilo kojoj krvnoj grupi
19.10.2025.•
0
Tim naučnika iz Kanade i Kine uspeo je da stvori "univerzalni bubreg" koji bi mogao da se koristi za transplantaciju kod pacijenata bilo koje krvne grupe.
Slovenci na referendumu odlučuju o zakonu o eutanaziji
19.10.2025.•
4
Slovenački parlament raspisao je za 23. novembar referendum o zakonu o pomoći pri dobrovoljnom prekidu života.
Otkriven gen koji izaziva redak oblik dijabetesa samo kod beba
19.10.2025.•
0
Naučnici su otkrili da je jedan gen uzročnik retkog oblika dijabetesa koji se javlja isključivo kod beba, a čije mutacije mogu da onesposobe i na kraju unište ćelije koje proizvode insulin.
Mesec borbe protiv raka dojke: Mamografija ključ ranog otkrivanja
18.10.2025.•
0
Oktobar mesec širom sveta obeležava se kao Međunarodni mesec borbe protiv raka dojke.
Batut: Više od 7.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu prethodne nedelje
18.10.2025.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u Srbiji od 6. do 12 oktobra zabeleženo 7.205 slučaja oboljenja sličnih gripu.
Komentari 3
Пустињски бандераш
Многи људи, мушкарци и жене, победили су рак. Огромна већина њих не живи у Србији.
Ljilja
Pameti
Kakav narod takva i drzava a onda i bolnice.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar