Često uzimate kafu za poneti? Ovo su skriveni rizici koje nosi vruća kafa iz papirnih čaša
Čini se da je već prodrla i u naša tela, jer su je istraživanja otkrila u arterijama, reproduktivnim organima, pa čak i u mozgu.
Foto: Pixabay
Prema brojnim nedavnim naučnim radovima, mikroplastika, sitni komadići otpada veličine od jednog mikrometra do pet milimetara, nalazi se doslovno svuda u prirodi, prenosi N1.
Količina raste s porastom temperature
Teško je uopšte pojmiti koliko smo svakodnevno izloženi plastici.
A sada postoji još jedan izvor: prema novoj studiji objavljenoj u časopisu "Journal of Hazardous Materials: Plastics", istraživač sa Grifit Univerziteta, Sjangi Liu, i njegovi saradnici otkrili su da uobičajena ambalaža, uključujući sveprisutne jednokratne čaše za kafu, može otpuštati velike količine mikroplastike kada se zagreva – što se događa svaki put kada se u njih sipa vruć napitak.
"Kako se temperatura tečnosti u posudi povećava, generalno se povećava i oslobađanje mikroplastike", istakao je Liu u tekstu o istraživanju za The Conversation.
Meta-analiza 30 naučnih studija
Posle početne meta-analize 30 recenziranih naučnih studija, utvrdili su da se "količina oslobođene mikroplastike kretala od nekoliko stotina čestica do više od osam miliona čestica po litru, u zavisnosti od materijala i dizajna".
Zatim su sproveli sopstveni eksperiment. U istraživanju koje je uključivalo 400 čaša za kafu i tečnosti različitih temperatura, od ledenih (5 °C) do vrućih (60 °C), pokazalo se da temperatura ima izuzetno snažan uticaj na količinu oslobođene mikroplastike.
Ostavljanje pića da stoji satima imalo je znatno manji uticaj od "početne temperature tečnosti u trenutku kada prvi put dođe u dodir s plastikom".
Papirne čaše sa plastičnom unutrašnjom oblogom ispuštale su manje mikroplastike od potpuno plastičnih čaša, nezavisno od temperature, prenosi Futurism.
Istraživači su izračunali da ispijanje samo 3 decilitra vruće kafe iz potpuno plastičnih čaša može rezultirati unosom čak 363.000 čestica mikroplastike godišnje.
Mnoge nepoznanice
Iako to zvuči zabrinjavajuće, važno je uzeti u obzir određene ograničavajuće faktore pre nego što se zauvek odreknemo jutarnje kafe iz omiljenog kafića. Kao što je Liu naglasio u tekstu za "The Conversation", još uvek ne znamo koliko se dugo mikroplastika zadržava u ljudskom telu.
Tačno merenje količine tih čestica u telu takođe se pokazalo izuzetno zahtevnim. Na primer, "The Guardian" je nedavno objavio istragu koja je ozbiljno dovela u pitanje neke studije o prisutnosti mikroplastike u ljudskom telu. Stručnjaci su upozorili da bi rezultati mogli biti posledica kontaminacije uzoraka, što je podstaklo veliku raspravu o verodostojnosti tih nalaza.
Drugim rečima, deo alarmantnih istraživanja na koje nailazimo mogao bi predstavljati lažno pozitivne rezultate, što dodatno naglašava koliko još malo znamo o mikroplastici i njenom uticaju na zdravlje.
"Ovo nas zaista prisiljava da preispitamo sve što mislimo da znamo o mikroplastici u telu", rekao je hemičar Rodžer Kuhlman za The Guardian, i doda "da ispada da ne znamo gotovo ništa. Mnogi istraživači iznose izvanredne tvrdnje, ali ne nude ni osnovne dokaze", napisao je.
Uprkos tome, Liu smatra da je, dok čekamo jasnije odgovore, "dobro biti svestan mogućih izvora mikroplastike u svakodnevnom životu".
Istraživač je ponudio i nekoliko saveta kako navike ispijanja kafe ne bi dugoročno negativno uticale na zdravlje.
Koja je najbolja opcija?
"Za vruće napitke najbolja je opcija korišćenje višekratnih čaša od nerđajućeg čelika, keramike ili stakla, jer ti materijali ne otpuštaju mikroplastiku. Ako se već moraju koristiti jednokratne čaše, naše istraživanje ukazuje na to da papirne čaše s plastičnom oblogom generalno ispuštaju manje čestica od potpuno plastičnih čaša, iako nijedna opcija nije u potpunosti bez mikroplastike", rekao je.
Liu je takođe upozorio da, pošto je toplota ključni faktor koji podstiče otpuštanje plastike, treba izbegavati sipanje ključalih tečnosti direktno u plastične ili plastikom obložene posude.
"Razumevanjem načina na koji toplota i izbor materijala međusobno deluju, možemo dizajnirati bolje proizvode i donositi pametnije odluke za našu svakodnevnu dozu kofeina", zaključio je.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Naučnici potvrdili: Stari Rimljani su zaista koristili izmet kao lek
12.02.2026.•
1
Transplantacija stolice je savremena eksperimentalna procedura, ali korišćenje izmeta kao leka nije nimalo moderna ideja.
Osteoartritis se pojavljuje kod sve mlađih osoba
12.02.2026.•
0
Istraživanja sugerišu da se kod mladih, aktivnih ljudi osteoartritis sve češće dijagnostikuje u mnogo ranijim godinama nego što mnogi očekuju.
Ovo je šest grešaka tokom hodanja koje uništavaju kolena
11.02.2026.•
0
Hodanje je izuzetno korisna fizička aktivnost koja može smanjiti rizik od depresije, povišenog krvnog pritiska, dijabetesa, srčanih oboljenja i drugih zdravstvenih problema.
Vlada Francuske pozvala građane da jedu manje mesa - zbog klimatskih promena
11.02.2026.•
1
Francuska vlada je objavila Nacionalnu strategiju za ishranu, ishranu i klimu (Snanc) do 2030, koja preporučuje građanima da ograniče konzumaciju mesa i prerađevina i pređu na zdraviju ishranu koja manje utiče na klimu.
Vežbanje poboljšava zdravlje, ali ne mora da dovede do gubitka težine
10.02.2026.•
0
Vežbanje donosi mnoge koristi našem telu, ali gubitak težine nije jedna od njih.
Ako ste razmišljali da prestanete da pijete kafu: Ovo su posledice
10.02.2026.•
3
Kod osoba osetljivih na kofein i male količine mogu izazvati ubrzan rad srca, povišen krvni pritisak, nervozu i poremećaje sna.
Kafa i čaj sa kofeinom pomažu u smanjenju rizika od demencije
10.02.2026.•
0
Svakodnevno konzumiranje nekoliko šoljica kafe ili čaja sa kofeinom može blago da pomogne u očuvanju moždane funkcije i smanjenju rizika od demencije, saopštili su istraživači.
Jedna decenija u životu je iscrpljujuća više nego ostale
09.02.2026.•
3
Neki od nas se sećaju da smo imali više energije u svojim dvadesetim. Mogli smo da radimo do kasno, loše spavamo, izađemo uveče, brzo se oporavimo, i da se sledećeg dana opet osećamo sposobno.
Pronađen efikasan način za obnavljanje čula mirisa kod post-kovid sindroma
08.02.2026.•
2
Naučnici na ruskom Univerzitetu "Sečenov" proučavaju efikasnost treninga za obnavljanje čula mirisa kod ljudi sa post-kovid sindromom za koje trenutno ne postoje lekovi ili tretmani, saopštio je taj univerzitet.
Autizam verovatno podjednako pogađa dečake i devojčice
08.02.2026.•
0
Autizam je istorijski posmatran kao stanje koje češće pogađa muškarce i dečake nego žene i devojčice.
Studija u trajanju skoro pola veka otkriva u kom dobu dostižemo svoj fizički vrhunac
08.02.2026.•
3
Fizičke sposobnosti opadaju s godinama, ali mnogi od nas vole da misle da to neće predstavljati problem sve dok ne zakoračimo duboko u starost.
Zevanje ima iznenađujući efekat na mozak
08.02.2026.•
1
Zevanje ima neobičan i neočekivan uticaj na tok tečnosti koja štiti mozak, otkriva nedavna studija, iako još nije jasno kakav bi mogao biti uticaj ove promene.
Otkrivene bakterije unutar bubrežnog kamenja
08.02.2026.•
3
Po prvi put naučnici su otkrili dokaze o prisustvu bakterija skrivenih u "neinfektivnim" bubrežnim kamencima.
Retko stanje zbog kog su neki ljudi bukvalno alergični na hladnoću
08.02.2026.•
0
Za većinu ljudi hladno vreme je neprijatnost, zahtevajući dodatni sloj odeće ili pojačavanje grejanja. Za druge, izlaganje hladnoći može pokrenuti alergijsku reakciju dovoljno ozbiljnu da izazove kolaps.
Ostajete bez daha dok se penjete stepenicama? Evo kada treba da se zabrinete
07.02.2026.•
2
Osećaj da ostajete bez daha nakon penjanja uz jedan ili dva sprata stepenica čest je kod ljudi različitog uzrasta i nivoa fizičke kondicije.
Prva osoba koja će početi lečenje ruskom vakcinom protiv raka biće pacijentkinja iz Srbije
06.02.2026.•
8
Prva osoba na svetu koja će početi lečenje ruskom vakcinom protiv raka biće pacijentkinja iz Srbije, rekao je šef katedre patologije na Sečenovskom univerzitetu u Moskvi Sergej Boljević.
U Srbiji zabeleženo 9.300 slučajeva oboljenja sličnih gripu
05.02.2026.•
0
U Srbiji su od 26. januara do 1. februara zabeležena 9.303 slučaja oboljenja sličnih gripu.
Jod i imunitet: Važan saveznik organizma tokom zime
05.02.2026.•
0
Zima, osim hladnoće i snega, donosi i sezonu prehlada i gripa. Dok se najčešće govori o unosu vitamina C i D i cinku, još jedan element često zna da bude zapostavljen, a to je jod.
Stručnjaci: E-cigarete mogu izazvati kardiološke i kancerogene posledice
04.02.2026.•
1
Francuska agencija za hranu, životnu sredinu i zdravlje i bezbednost na radu (ANSES) saopštila je da je elektronska cigareta povezana sa potencijalnim srednjoročnim i dugoročnim zdravstvenim rizicima.
Studija: Ultraprerađena hrana više liči na cigarete nego na zdrave namirnice
04.02.2026.•
0
Ultraprerađena hrana više podseća na cigarete nego na tradicionalne zdrave namirnice i zahteva daleko strožu regulaciju, navodi se u novoj studiji istraživača sa Harvarda, Univerziteta u Mičigenu i Univerziteta Djuk.
Koje navike mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti?
03.02.2026.•
0
Zdravlje srca danas je mnogima veća briga nego ikada, naročito kada je reč o prevenciji ozbiljnih stanja poput srčanog udara ili bolesti srca.
Komentari 3
Realnost
Milo
NS
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar