Uvozimo šest puta više jogurta nego ranije

Ukupan uvoz mleka i sireva u Srbiju je ove godine dvostruko veći, a kiselomlečnih proizvoda više od šest puta, zbog čega je, ističu stručnjaci, neophodno stalno osluškivati šta se dešava kako bi se zaštitilo srpsko mlečno govedarstvo.
Ukupan uvoz mleka i sireva u Srbiju je ove godine dvostruko veći, a kiselomlečnih proizvoda više od šest puta, zbog čega je, ističu stručnjaci, neophodno stalno osluškivati šta se dešava kako bi se zaštitilo srpsko mlečno govedarstvo.

Naime, pored pritiska povećanog uvoza mleka iz EU, čini se da srpski proizvođači gube i izvoznu utakmicu, pa je tako izvoz mladog sira u Rusiju smanjen za 32 odsto, a fete za 74 odsto. U Srbiju je u periodu od 1. januara do 1. maja ove godine uvezeno oko 2.700 tona mleka, mleka u prahu i sireva, što je više nego duplo u istom periodu prethodne godine, pokazuju podaci Uprave carina.

Za četiri meseca 2015. godine u našu zemlju uvezeno je mleka, mleka u prahu i sireva za gotovo šest miliona evra, dok je u istom lanjskom periodu uvezeno oko 1.200 tona mleka, mleka u prahu i sireva, čija je vrednost bila četiri miliona evra. Mart je obeležio najveći uvoz, tokom ovog meseca uvezeno je više od 800 tona u vrednosti od gotovo 1,8 miliona evra.

Prema podacima Privredne komore Srbije, ove godine je u našu zemlju uvezeno kiselomlečnih napitaka - kiselog mleka, jogurta i pavlake, čak šest do sedam puta više. Sekretar Udruženja za poljoprivredu PKS Nenad Budimović kazao je Tanjugu da je ove godine promenjena struktura uvoza, pa je u 2015. godini 100 odsto uvoza mleka u prahu iz EU.

"Mi sada pratimo situaciju na na nedeljnom nivou, kako bi mogli da odreagujemo", istakao je Budimović, podsetivši da je država uvela prelevmane za polutvrde sireve. Kada je reč o uvozu mleka u prahu i eventualnim zaštitnim merama, mora se voditi i  računa i o domaćim konditorima kojima je to bitan sastojak u proizvodnji, rekao je Budimović. "Ne možemo da rasteretimo jednu, a opteretimo drugu stranu", naglasio je Budimović.

Prema njegovim rečima, neophodno je stalno osluškivati šta se dešava kako bi se zaštitilo srpsko mlečno govedarstvo. "Treba videti kako realizovati proizvodnju koja može da izdrži pritiske EU u jednom smeru, a u drugom smanjen izvoz ka Rusiji... to je taj čep koji stoji kod izvoza mleka", objasnio je Budimović. On je podsetio da je tržište Ruske federacije vrlo dinamično i specifično i oni traže kvalitet, količine i cene...

"Mi smo mali zalogaj za rusko tržiste, ali tražimo tu svoje mesto pod suncem", primetio je Budimović, napominjući da su se Rusi nedavno orijentisali na uvoz svinjskog mesa iz Kine da bi na kraju utvrdili da im ne odgovara, ali su srpski izvoznici za tih par meseci pretrepali štetu jer im je smanjen plasman na to tržište.

Govoreći o perspektivama, Budimović je rekao da je tržište arapskih zemalja i dalje aktuelno za plasman mleka i mlečnih proizvoda, pogotovo sireva, kao i junećeg i pilećeg mesa. On je istakao i da treba u najpozitivnijem smislu, koristiti iskustva i tehnologije potencijalnih stranih investitora koji su već trasirali put u smislu kvaliteta i količine, navodeći kao primer da su Italijani žele da ulažu u proizvodnju ovčijeg mleka i sireva.

  • gui

    10.05.2015 12:36
    pitanjce
    a koje su nase mlekare?
  • 10.05.2015 09:58
    i lupamo takse..
    na kraju će "domaće stočarstvo" svakako propasti jer je nekonkurentno i kriminalno, krimosi će se nabogatiti a mi ćemo dobiti po nosu od EU jer slobodna trgovina ne poznaje takse i bakrače aka "alternativnu carinu".
  • Agronom sa sela

    10.05.2015 09:16
    Uvoz
    Nisu nama krivi EU i Rusija!?
    Svi beže sa sela!
    U svoja 26 komforna kvadrata, potkrovlje bez kosina?
    On sanja portirsku uniformu, ili upravljanje viljuškarom.
    Ona mašta o borosanama i kasi u marketu.
    Svi beže sa sela :(
    Sami smo krivi!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija