Najmlađa osoba kojoj je dijagnostikovana Alchajmerova bolest ima samo 19 godina
Godine 2022, neurolozi u klinici za pamćenje u Kini dijagnostikovali su 19-godišnjaku ono za šta su verovali da je Alchajmerova bolest - čineći ga najmlađom osobom kojoj je ikada postavljena ova dijagnoza.
Foto: Pixabay
Tinejdžer je prvi put počeo da pokazuje pad pamćenja oko svoje 17. godine, a simptomi su se vremenom pogoršavali.
Snimci mozga otkrili su smanjenje hipokampusa - regiona mozga koji je uključen u pamćenje - dok je njegova cerebrospinalna tečnost pokazala biomarkere koji su u skladu sa Alchajmerovom bolešću, najčešćim oblikom demencije.
Iako se obično povezuje sa starijim uzrastom, rani početak Alchajmerove bolesti (koji se javlja kod osoba mlađih od 65 godina) čini do 10 odsto svih dijagnoza.
Gotovo svi pacijenti sa Alchajmerovom bolešću mlađi od 30 godina imaju bolest koja se može objasniti patološkim genetskim mutacijama, što ih klasifikuje kao osobe sa porodičnom Alchajmerovom bolešću (FAD).
Što je osoba mlađa u trenutku dijagnoze, veća je verovatnoća da je bolest nasledna i uzrokovana genetskom mutacijom.
Međutim, istraživači sa Pekinškog univerziteta za medicinske nauke nisu uspeli da pronađu nijednu poznatu mutaciju odgovornu za rani gubitak pamćenja, niti bilo koji sumnjiv gen, čak ni nakon sveobuhvatnog genetskog pretraživanja celog genoma.
"Ovo je najmlađi slučaj ikada prijavljen koji ispunjava dijagnostičke kriterijume za verovatnu Alchajmerovu bolest bez prepoznatljivih genetskih mutacija", pišu neurolog Džianping Đia i njegove kolege u studiji.
Pre ove dijagnoze u Kini najmlađi pacijent sa Alchajmerovom bolešću imao je 21 godinu. Imao je PSEN1 genetsku mutaciju, koja uzrokuje abnormalno taloženje proteina u mozgu, formirajući toksične naslage - uobičajenu osobinu Alchajmerove bolesti.
Slučajevi poput ovog predstavljaju svojevrsnu misteriju, piše ScienceAlert.
Niko iz porodice 19-godišnjaka nije imao istoriju Alchajmerove bolesti niti demencije, što otežava svrstavanje u porodičnu formu bolesti. A opet, tinejdžer nije imao druge bolesti, infekcije niti povrede glave koje bi mogle da objasne njegov iznenadni kognitivni pad.
Dve godine pre nego što je upućen na kliniku za pamćenje, ovaj mladić je počeo da ima probleme sa koncentracijom u školi. Čitanje mu je takođe postajalo teško, a kratkoročno pamćenje mu se pogoršavalo.
Često nije mogao da se seti događaja od prethodnog dana i stalno je gubio svoje stvari.
Na kraju je kognitivni pad postao toliko ozbiljan da nije uspeo da završi srednju školu, iako je i dalje mogao da živi samostalno.
Godinu dana nakon dolaska na kliniku, pokazivao je slabosti u trenutnom pamćenju, kratkom odlaganju pamćenja nakon tri minuta, i dugom odlaganju pamćenja nakon 30 minuta.
Njegov ukupni rezultat pamćenja bio je 82 odsto niži od proseka njegovih vršnjaka, dok mu je trenutni kapacitet pamćenja bio 87 odsto niži.
Dugoročno praćenje je potrebno kako bi se podržala postavljena dijagnoza, ali njegov medicinski tim je tada rekao da ovaj slučaj "menja naše razumevanje tipične starosne dobi pri kojoj se Alchajmerova bolest javlja".
"Pacijent je imao veoma ranu formu Alchajmerove bolesti bez jasnih patogenih mutacija", pišu istraživači, "što sugeriše da patogeneza bolesti još treba da se istraži".
Studija objavljena u februaru 2023. godine samo potvrđuje da Alchajmerova bolest ne sledi jedinstven put, već je mnogo složenija nego što se ranije mislilo - i može se razvijati kroz različite mehanizme sa različitim efektima.
U izjavi za "South China Morning Post", neurolozi koji su opisali slučaj ovog pacijenta rekli su da buduće studije treba da se fokusiraju na slučajeve ranog početka kako bi se dodatno poboljšalo razumevanje gubitka pamćenja.
"Istraživanje misterija Alchajmerove bolesti kod mladih ljudi može postati jedan od najizazovnijih naučnih problema budućnosti", rekli su oni.
Studija je objavljena u časopisu "Journal of Alzheimer's Disease".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Umro dvogodišnji dečak kojem je u Italiji presađeno oštećeno srce
22.02.2026.•
0
Dvogodišnji Domeniko, kojem je u decembru presađeno oštećeno srce srce, preminuo je juče u Napulju, saopštio je advokat porodice Frančesko Petruci.
U drugoj nedelji februara više od 8.500 slučajeva oboljenja sličnih gripu
21.02.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je na teritoriji Srbije od 9. do 15. februara zabeleženo 8.555 slučajeva oboljenja sličnih gripu.
Naučnici razvili medicinski tampon: Mogao bi da otkrije rane znakove raka jajnika
21.02.2026.•
0
Naučnici u Velikoj Britaniji razvili su medicinski tampon koji bi mogao da otkrije najranije znakove raka jajnika analizom bioloških signala u vaginalnoj tečnosti, saopštili su istraživači.
Nađen donor matičnih ćelija za jedno od troje obolelih iz Niša
20.02.2026.•
0
Nađen je podudarni donor matičnih ćelija za jednog od troje građana Niša kojima je zbog onkoloških bolesti potrebna takva transplantacija.
Šta podrazumeva zdrava izbalansirana ishrana?
20.02.2026.•
1
Pravilna ishrana podrazumeva svakodnevni izbalansiran unos svih vrsta namirnica podeljen u više obroka tokom dana (doručak, ručak, večera i dve užine).
Studija: Izloženost zagađenom vazduhu povećava rizik od Alchajmerove bolesti
19.02.2026.•
2
Osobe koje su tokom života izložene većim nivoima zagađenja vazduha imaju veći rizik od razvoja Alchajmerove bolesti, pokazala je studija američkog univerziteta Emori.
Čikungunja groznica u Evropi: Virus prenose komarci zbog klimatskih promena
18.02.2026.•
0
Tropska bolest čikungunja groznica, koja izaziva teške i dugotrajne bolove u zglobovima, može da se prenosi komarcima i to u većem delu Evrope.
Francuska strategija za ishranu građana je što manje mesa, a američka što više
18.02.2026.•
5
Vlada Francuske je konačno usvojila Nacionalnu strategiju za održivu ishranu koja se zalaže za ograničenje potrošnje mesa, ali ne i ultra-prerađenih proizvoda.
Istraživanje: Jedna doza psihodelične droge može pomoći u lečenju depresije
18.02.2026.•
0
Osobe sa velikim depresivnim poremećajem mogu imati brzo i trajno poboljšanje stanja nakon jedne doze psihodeličnog leka dimetiltriptamina (DMT), kada se kombinuje sa psihoterapijom.
Svaka krvna grupa je sklonija određenim bolestima: Pročitajte kojim
18.02.2026.•
0
Krvna grupa (A, B, AB ili 0) nije samo podatak koji je važan kod transfuzije - pojedina istraživanja sugerišu da može biti povezana i s verovatnoćom razvoja određenih zdravstvenih problema.
Dečaku u Italiji presađeno oštećeno srce, pokrenute tri istrage
18.02.2026.•
0
Dvogodišnji dečak iz Italije, koji je u decembru u bolnici Monaldi u Napulju primio srce oštećeno tokom transporta, nalazi se u kritičnom stanju i priključen je na aparate za održavanje života.
Da li zaista možete da osetite hladnoću "u svojim kostima"?
18.02.2026.•
0
Približava se još jedan talas zahlađenja. Neki ljudi se s tim nose tako što izađu u okrepljujuću šetnju napolju, dok drugi hiberniraju uz udobno ćebe i keks.
Pravilo 15 minuta za bolji san - evo u čemu je tajna
17.02.2026.•
1
Neurološkinja je podelila pravilo "15 minuta" i podstakla sve kojima je teško da ustanu rano da ga isprobaju.
Sok koji pomaže regenerisanju jetre
17.02.2026.•
1
Priprema soka od šargarepe može biti efikasna za detoksikaciju i regeneraciju jetre, posebno kod osoba koje se suočavaju s masnom jetrom.
Kako vežbanje jača kosti?
16.02.2026.•
2
Osteoporoza je bolest koja slabi kosti i pogađa desetine miliona ljudi, a dugo očekivane nove terapije mogle bi biti na pomolu nakon što su istraživači otkrili ključni mehanizam kojim vežbanje jača kosti.
DNA mutacije otkrivene kod dece radnika iz Černobilja
16.02.2026.•
0
Oštećenje DNK od jonizujućeg zračenja (IR) koje je izbilo iz nuklearne katastrofe u Černobilju 1986. godine pojavljuje se kod dece onih koji su prvobitno bili izloženi, otkrili su istraživači.
Nova studija: Povremeni post nije način da gojazne osobe smršaju
16.02.2026.•
0
Brojne poznate ličnosti i političari navodno poste satima dnevno kako bi ostali u formi, ali studija ukazuje da nauka to ne podržava.
Mozak može da zadrži određeni stepen svesti i satima nakon što srce prestane da kuca
16.02.2026.•
0
Mozak može da zadrži određeni stepen svesti satima nakon što lekari proglase pacijenta mrtvim, pokazali su podaci izneti na naučnoj konferenciji održanoj u američkoj državi Arizona, prenosi Tajms.
Epidemija malih boginja u Londonu, vlasti pozivaju na vakcinaciju dece
15.02.2026.•
1
Epidemija malih boginja izbila je u severnom Londonu, a zaraženo je više od 60 dece, saopštile su zdravstvene vlasti, pozivajući na vakcinaciju dece, objavili su danas britanski mediji.
Britanija planira zabranu elektronskih cigareta u automobilima kojima se prevoze deca
15.02.2026.•
0
Vejping bi mogao da bude zabranjen u automobilima koji prevoze decu, prema novom predlogu Vlade Velike Britanije koji je usmeren na proširenje prostora za nepušače i zaštitu mladih od pasivnog pušenja.
Naučnici uzgojili mini ljudske kičmene moždine, a zatim ih naveli da se oporave nakon povrede
15.02.2026.•
1
Naučnici su napravili veliki korak ka lečenju povreda kičmene moždine koje izazivaju paralizu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar