Hirurzi 48 sati držali u životu čoveka bez oba plućna krila
U izuzetnom primeru očuvanja života, hirurzi su uspeli da održe teško bolesnog čoveka u životu 48 sati bez pluća, dok je čekao transplantaciju oba plućna krila.
Foto: Pixabay
U pitanju je radikalni pristup koji bi mogao ponovo da se koristi kod odabranih pacijenata.
Tim sa Univerziteta Nortvestern u SAD konstruisao je sistem potpuno veštačkih pluća (TAL) koji oksigeniše krv kao što to inače čine naša pluća, dok istovremeno upravlja protokom krvi i štiti srce.
TAL je bio ključan u stabilizovanju pacijenta i pripremi da primi donatorska pluća. Više od dve godine kasnije, osoba se dobro oporavila - i ima pluća koja potpuno funkcionišu.
Priča počinje u proleće 2023. kada je 33-godišnji muškarac razvio respiratorni zastoj povezan sa gripom. To je brzo napredovalo do upale pluća, sepse i onoga što je poznato kao sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS).
"Razvio je infekciju pluća koja nije mogla da se leči nijednim antibiotikom jer je bila otporna na sve. Ta infekcija je dovela do toga da mu se pluća bukvalno rastope, a zatim se proširila na ostatak tela", kaže torakalni hirurg Ankit Bharat, prenosi ScienceAlert.
Standardni pristup bi bio da se pacijent stavi na aparat za održavanje u životu i da se plućima da vremena da se oporave. Ovde, međutim, pluća su bila glavni problem i izvor infekcije: čovek bi sigurno umro ako mu se pluća ne uklone - a vrlo verovatno i ako se uklone.
Uklanjanje oba plućna krila - bilateralna pneumonektomija - obično dovodi do otkazivanja srca zbog poremećaja u protoku krvi.
Da bi to izbegli i prevazišli ograničenja prethodnih pokušaja, medicinski tim koji je stvorio TAL dodao je dva kanala za protok krvi i adaptivni šant za protok, omogućavajući da se varijacije u protoku izravnaju.
Ova mašina je bila dovoljna da pacijent preživi dovoljno dugo da se njegovo telo oporavi dovoljno da transplantacija pluća postane izvodljiva. Kada su organi uklonjeni, znaci oporavka od infekcije su se pojavili.
Bharat i njegov tim izvršili su molekularnu analizu pluća nakon uklanjanja, potvrdivši da nije bilo šanse da se pluća sama oporave od ARDS-a. Ožiljci i imunološka oštećenja značili su da je u ovom slučaju transplantacija pluća bila apsolutno neophodna.
"Tradicionalno, transplantacija pluća je rezervisana za pacijente sa hroničnim stanjima poput intersticijalne bolesti pluća ili cistične fibroze. Trenutno ljudi misle da, ako dobijete ozbiljan ARDS, treba da nastavite da ih lečite i da će se pluća na kraju oporaviti", kaže Bharat.
Ovo je pristup koji bi se mogao ponovo koristiti za spasavanje više života: dok je izgradnja TAL sistema trenutno moguća samo u specijalizovanim centrima, Bharat se nada da bi inovacije primenjene ovde mogle biti uključene u standardne uređaje u budućnosti.
Dok se ranije dvostruka transplantacija pluća možda smatrala nemogućom u ovakvom scenariju, sada znamo da se može uraditi i da može biti uspešna - i može biti opcija u budućim slučajevima, iako i dalje zavisi od blagovremenog pristupa donatorskim organima.
"U mojoj praksi, mladi pacijenti umiru skoro svake nedelje jer niko nije shvatio da je transplantacija bila opcija. Za ozbiljna oštećenja pluća izazvana respiratornim infekcijama, čak i u akutnim slučajevima, transplantacija pluća može spasiti život", kaže Bharat.
Izveštaj o slučaju objavljen je u časopisu "Med".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Lekari preporučuju korišćenje bidea: Ovo su razlozi
02.02.2026.•
6
Nekada smatrani neobičnošću, bidei postaju sve češći jer sve više ljudi traži higijensku i održivu alternativu toalet papiru ili "korišćenju ruke za upravljanje određenim fizičkim poslovima".
U SAD značajno povećana stopa preživljavanja obolelih od raka
01.02.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama postignut je značajan napredak u borbi protiv raka.
Geni imaju veću ulogu u dugovečnosti nego što se mislilo
01.02.2026.•
1
Genetika određuje čak do 55 odsto životnog veka čoveka, pokazalo je istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Science".
Nedovoljno sna oštećuje moždane ćelije
01.02.2026.•
0
Studija koju su vodili istraživači sa Univerziteta u Kamerinu u Italiji otkrila je da masna izolacija koja štiti neurone može biti oštećena kada ne spavamo, što kompromituje našu mentalnu obradu.
MRI snimci pokazali: Vežbanje zaista podmlađuje mozak
01.02.2026.•
0
Pored boljeg sna, regulacije telesne težine i produženog životnog veka, možda možemo dodati i mlađi moždani profil kao još jedan razlog za vežbanje.
Studija: Seda kosa možda štiti od raka
01.02.2026.•
0
Kako starimo, sve više sedimo, što bi moglo biti znak da telo smanjuje rizik od raka, sugeriše jedna studija.
Koliko je najduže što je neko bio klinički mrtav - a zatim se vratio u život
01.02.2026.•
0
Kada nekome srce prestane da kuca, moždane ćelije počinju da umiru u roku od nekoliko minuta. Ali ponekad, oni ipak mogu da se vrate iz mrtvih.
Nacionalni dan bez duvana: U Srbiji pušenje godišnje odnese 19.000 života
31.01.2026.•
4
Nacionalni dan bez duvana u Srbiji obeležava se danas, a njegov cilj je da ukaže na štetne zdravstvene, socijalne i ekonomske posledice upotrebe duvana.
Za nedelju dana skoro 10.000 slučajeva oboljenja sličnih gripu
30.01.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u Srbiji od 19. do 25. januara zabeleženo 9.960 slučajeva oboljenja slična gripu.
Šta je najbolje da pijete za zdravlje creva?
30.01.2026.•
2
Dobra hidratacija ključna je za zdravlje celog organizma, ali i za pravilno funkcionisanje digestivnog sistema.
Neophodna modernizacija sistema skrininga raka grlića materice
29.01.2026.•
1
Od raka grlića materice u Srbiji svakog dana premine najmanje jedna žena, a ta bolest se, u velikoj meri, može sprečiti.
Istraživanje: Ljudi koji ostaju budni do kasno imaju veći rizik od lošeg zdravlja srca
29.01.2026.•
1
Ljudi koji prirodno ostaju budni do kasno, poznati kao "noćne sove", imaju lošije zdravlje srca i veći rizik od srčanog i moždanog udara u poređenju sa onima koji rano ustaju.
Naučnici otkrili rani signal demencije skriven u romanima Terija Pračeta
29.01.2026.•
3
Najraniji znaci demencije retko su dramatični.
Osobe koje jedu meso imaju veće šanse da dožive 100 godina, ali postoji jedna caka
29.01.2026.•
0
Ljudi koji ne jedu meso mogu imati manju verovatnoću nego mesožderi da dožive 100 godina, prema nedavnoj studiji.
Listovi na nogama pozvati su i kao "drugo srce": Zašto su toliko važni?
28.01.2026.•
1
Većina ljudi mišiće listova doživljava isključivo kao pomoć pri hodanju, trčanju ili održavanju ravnoteže.
Tri skrivena znaka da nesvesno škrgućete zubima
27.01.2026.•
0
Danju ili noću, mnogi od nas škrguću ili stiskaju zube, a da toga nisu ni svesni.
Studija: Prekomerna težina povećava rizik od vaskularne demencije
27.01.2026.•
1
Prekomerna težina značajno povećava rizik od razvoja vaskularne demencije, prema najnovijoj studiji naučnika u Velikoj Britaniji i Danskoj, preneo je Euronews.
Minaqua pod lupom struke: Mineralna voda sa stručnom potvrdom kvaliteta
27.01.2026.•
0
Kompanija BB MINAQUA, proizvođač prirodne mineralne vode, već godinama opravdava poverenje potrošača zahvaljujući kvalitetu i jedinstvenom mineralnom sastavu svoje vode.
Pametne pilule bi mogle da prijave da li ih pacijenti uzimaju
25.01.2026.•
1
Eksperimentalna tableta može da pošalje signal da je progutana, tvrde istraživači.
Studija: Jedno antitelo može da prepolovi broj migrena
25.01.2026.•
1
Nespecifično antitelo fremanezumab može da smanji za 50 odsto broj napada migrene kod dece, pokazala je najnovija međunarodna klinička studija u kojoj je učestvovao IRCCS San Rafaele u Rimu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar