Ko je ovde debeo?
Trendovi današnjice koji se bave diktiranjem onoga kako treba da živimo, kako da se ponašamo, da mislimo i da radimo nameću nekoliko ključnih stvari.
Foto: Pexels (Andres Ayrton)
Nametači ispravnosti kažu da moramo biti ambiciozni, uspešni i nemilosrdni na putu ka ostvarenju (najčešće finansijskih) ciljeva. Ako smo muško moramo biti "pravo" muško što važi i za žensko: moramo biti lepe bez obzira na finansijsku situaciju ili godine.
Odlaganje starenja trenutno je evolutivni prioritet, zasnivanje porodice je naravno evergrin ulaznica u društvo ispravnih i prihvaćenih, no jedan od imperativa čini se poprilično odskače - nikako, ni pod razno ne smete ljudima biti - debeli.
I ovde se nažalost granica prihvatljivosti pomera vremenom sve više: Danas ne samo da kao krpe i kao bića koje ne vrede ništa otpisujemo prekomerno gojazne ljude samo zbog toga, danas odbacujemo i one koji nisu prekomerni, ali jesu na nekom višku - što nam jasno govori o smeru putanje. Danas smo, čini se, svi bodidismorfični jer prokleti odraz u ogledalu nikako da prihvati norme društva koje iskaču sa svih strana.
Veliki broj ljudi koji su bili prekomerno gojazni kroz život opisuju svoja iskustva gotovo svi na isti način - kao deca bili su izloženi diskriminaciji, bili su žrtve nasilja i ponižavanja samo zbog debljine, a u kasnijem periodu sukobljavali su se sa situacijama koje su jasno išle u prilog tome da nam je urođeno da debele ljude doživljavamo kao bića koja zaslužuju manje.
Od onoga da modni brendovi diktiraju konfekcijske brojeve i određuju ko sme, a ko ne sme biti osoba od stila, do onoga da će gojazna osoba vrlo verovatno ispasti iz trijaže prva u zdravstvenoj ustanovi, kao crnci u hororima. I ne, ovo koliko su gojazne osobe u zdravstvu zanemarivane nije ono staro dobro "Pa ne brine sam o sebi, što bih ja brinuo o njemu", ono je i dalje proizvod urođene predstave o silueti ljudskog tela koju kao deca prihvatimo na kartončićima koje nam pokazuju, te se svako telo koje je drugačije od standarda vidi kao – neljudsko, te se prema njemu tako i ponašamo.
Jedna influenserka pričala je da je nebrojeno puta bila svedok toga da se, u zdravstvenim ustanovama, ali i životu, smatra da "debelokošci" ne osete ubod, posekotinu, i fizičku bol, kao "normalne" osobe. Govorila je o poniženju na javnom mestu, ali i o tome da u panici ulazi u restorane i kafiće brinući da li će je dočekati stolice sa ili bez rukohvata. U jednoj drugoj priči moj prijatelj vozio je oca povređenog prilikom pada po celom gradu u potrazi za službom koja će ga zbrinuti – sve do jedne bolnice odbijale su da ga prime, jer je bio prekomerno gojazan. Čak i privatne.
Uostalom, svi smo imali tog nekog debelog u školi. I od njih se uvek nekako očekivalo isto – da su dobrice, da stoje sa strane, da ćute ako može, i da se ne nadaju previše. Od takvih se osoba očekuje i da se oblače tako da nas ne uznemiravaju svojom pojavom, da ni slučajno ne grade samopouzdanje jer ga u startu ne mogu imati.
Usvojili smo i odlučili da tuđu gojaznost gledamo isključivo kao nemar prema sopstvenom sebi i da sve ostale razloge zbog kojih su gojazni vidimo kao izgovor za nemar prema sebi. S druge strane, čak i kada je gojaznost vezana za izbor i nema nikakve veze sa problemima jer ih, verovali ili ne, neko i nema, mi ćemo i dalje takve osobe posmatrati kao manje vredne. I ovo nije stvar ukusa o kojima se ne raspravlja, pa je gojaznost estetska ili umetnička kategorija, ovde je po sredi mržnja prema debelim ljudima jer su to što su.
I zaista je interesantno da smo kao vrsta uspeli da opstanemo upravo zašto smo razvili sposobnosti empatije, zajedništva, solidarnosti, dobrog sistema podrške i sposobnosti da prihvatimo one koji su bili drugačiji. U nekom međuvremenu izgleda da smo kao vrsta otišli u drugom pravcu i da planski stvaramo društvo koje glumi svoga boga i kroji svoju eugeniku – ako je beskućnik neka je, nije sposoban da preživi. Ako je debeo, ko ga šiša, sam je sebe uništio. Nastavite niz sami, veoma je intuitivan.
No, ako je situacija takva, ostaju nam dva scenarija: Da prihvatimo novi pravac i posvedočimo kompletnom urušavanju poretka i vrednosti ili da tu neku sliku ljudske siluete kreiramo tako da se oči ne izbeče na drugačije ljudsko biće, a da ga glava ne dehumanizuje.
Slike se lako menjaju, samo treba otvoriti srce. Debelo otvoriti srce.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
4
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Piše Janis Varufakis: Recept za fašizam
20.02.2026.•
7
Zamislite da su fašisti, za koje smo verovali da smo ih polovinom 20. veka zauvek porazili, u nekom tajnom sefu, kao zaveštanje svojim duhovnim potomcima, ostavili recept kako da se fašizam ponovo učini velikim.
Piše Dimitrije Vojnov: Šta nam hapšenje u Crnoj Gori govori o SNS vlasti?
19.02.2026.•
8
Hapšenje Vesne Bratić može biti velika pouka za nas koji smo protiv Aleksandra Vučića.
Izbori u Mađarskoj: Orban protiv Mađara
17.02.2026.•
31
Manje od dva meseca preostalo je do 12. aprila i parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Ogled(anje): Godina pre dolaska naprednjaka na vlast
17.02.2026.•
9
Momčilo Bajagać je u stihu svoje pesme tvrdio kako "godine prolaze nervoznim korakom".
Ogled(anje): Kako se guši sloboda
10.02.2026.•
2
Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.
Uređivanje pravosuđa
06.02.2026.•
5
Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Komentari 13
Dijaspora6
Hiljade i hiljade
Dejan sa Štranda
13.09.2024 • 16:30
U zdravom telu,zdrav duh
Debljina nije samo stvar zdravlja već i pokazatelj karaktera.
Kako će neko gojazan i neodgovoran prema sebi,biti odgovoran prema poslu,porodici,prijateljima...
Utrenirano telo bez sala je znak da je dotična osoba : odgovorna,vredna,požrtvovana,zdrava...a ne samo zgodna i lepa.
Isto tako moze da se kaze i da su osobe koje ne izbijaju iz teretane samozive i zaljubjene u sebe, narcisoidne i sebicne, a da li su zgodne i lepe ste opet Vi sami sebe okarakterisali. Uzged, ja nisam debeo ali komentar Vam je blago... da ne kazem kakav, ali najblaze receno, ogranicen.
Baltazar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar