Udeo zlata u deviznim rezervama 7,51 odsto

Zlato kao deo deviznih rezervi Narodne banke Srbije (NBS) učestvuje sa 7,51 odsto u ukupnoj strukturi deviznih rezervi i, prema poslednjim podacima, količina zlata u deviznim rezervama iznosi 18,86 tona, rečeno je danas agenciji Beta u NBS.
Udeo zlata u deviznim rezervama 7,51 odsto
Foto: Pixabay
"Ono se u deviznim rezervama NBS nalazi u obliku zlatnih poluga, zlata na računima NBS u inostranstvu i kovanog zlata, kako je definisano i zakonom", objasnili su u NBS.
 
Svetski savet za zlato objavio je novu listu zemalja koje imaju najveće rezerve zlata, a Srbija zauzima 63. poziciju i zemlja je sa najvećom rezervom zlata na Balkanu. NBS je navela da se najveći deo zlata u deviznim rezervama čuva u Srbiji, u trezoru NBS, i to više od 94 odsto, dok je ostatak zlata na računu zlata NBS u inostranstvu, odnosno u BIS-u u Bazelu.
 
"Što se tiče zlata koje se nalazi u trezoru NBS, napominjemo da NBS nema troškova čuvanja zlata, dok troškovi čuvanja zlata na računu NBS u inostranstvu, postoje, ali su zanemarljivi", navela je centralna banka.
 
Istaknuto je da je prodaje zlata bilo od početka decembra 2000. godine, a da NBS od 2005. godine nije prodavala zlato već je isključivo uvećavala njegovo učešće u deviznim rezervama i to kupujući zlato iz domaćih izvora, odnosno na domaćem tržištu.
 
"Posmatrano samo za poslednjih pet godina, NBS je povećala rezerve u zlatu za 4,51 tonu", navodi centralna banka.
 
NBS, kako dodaju, u skladu sa Zakonom o NBS, odlučuje o formiranju i korišćenju deviznih rezervi, kao i o upravljanju i raspolaganju tim rezervama, u skladu sa monetarnom i deviznom politikom. "Deviznim rezervama NBS upravlja u skladu sa principima sigurnosti i likvidnosti. Devizne rezerve čine potraživanja NBS na njenim računima u inostranstvu, hartije od vrednosti, zlato, efektivni strani novac, specijalna prava vučenja i rezervna pozicija kod Medjunarodnog monetarnog fonda", obašnjavaju u centralnoj banci.
 
Kako dodaju, učešće zlata u rezervama omogućava smanjenje rizika i očuvanje vrednosti investicija i na ovaj oblik aktive je teže uticati kroz politike kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti.
 
"Istorijski posmatrano, zlato je predstavljalo sredstvo tezauracije, odnosno sigurnu luku za očuvanje vrednosti aktive (safe haven statusa). Takođe, služi kao oblik zaštite od inflacije na duži rok. Pored toga, niska korelacija zlata sa tradicionalnim oblicima aktive u kojima se drže devizne rezerve, a naročito sa rezervnim valutama poput dolara, čini ovaj plemeniti metal korisnim oblikom ulaganja deviznih rezervi u svrhu diversifikacije portfelja i smanjenje rizika", navode  NBS.
 
Ukazano je da taj plemeniti metal služi kao garancija poverenja u centralnu banku, naročito u vremenu nesigurnosti.
  • Ђура

    08.05.2017 18:32
    Nismo država sa najviše zlatnih rezervi na Balkanu.Grčka ima 113 tona,Rumunija 102 tone i Bugarska ima 40 tona zlatnih rezervi.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?

Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.

Srbija nasuprot svetskog trenda

Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.